Imotski i imotska okolica bili su pod osmanskom vlašću više od 200 godina. Osmanlije su zauzele Imotski 1493. godine, a grad je oslobodila Mletačka Republika 1717. godine. Imotski je dobio status nahije između 1512. i 1518. godine, a postao je i sjedište kadiluka koji se prvi put spominje 1562. godine. Nakon što su Osmanlije zauzele Imotski u njemu se smjestio znatan broj osmanskih vojnika i zapovjednika, a u Imotskom je osnovan pazar i sagrađena je džamija. Osmanlije su gradile islamske bogomolje i u drugim mjestima u imotskoj okolici, no unatoč tome Islam kao religija nije uspio uhvatiti trajne korijene na ovom području. Lokalno stanovništvo je bilo uglavnom katoličko, a zahvaljujući franjevcima katolička je svijest je postojala kroz čitavo razdoblje osmanske vladavine. Franjevci su pružali pomoć i Mlečanima za vrijeme mletačko – osmanskih ratova, a posebno za vrijeme oslobođenja Imotskog i okolice. Imotski i okolna sela su popisana u katastarskom popisu iz 1585. godine, kao i u katastarskom popisu iz 1701. godine koji je napravljen nakon završetka Morejskog rata. Osmanlije su protjerane iz Imotskog za vrijeme Drugog morejskog rata 1717. godine kada je mletačka vojska, uz pomoć lokalnog stanovništva, zauzela tvrđavu Topanu. Osmanska baština u Imotskom i okolici postoji i 300 godina nakon oslobođenja Imotskog: mnogo riječi koje se koriste i danas na tom području potječu iz turskog jezika, mnoga su prezimena izvedena iz turskog jezika, kao i mnogi toponimi.