Abstract | Motivacija, samoefikasnost pri učenju i vježbanju uz određene značajke osobina ličnosti, dakako, posebno i talent čimbenici su glazbene uspješnosti učenika i studenata klavira. Istraživanje i definiranje prognostičkih pokazatelja koji su povezani s glazbenim razvojem, ishodima učenja instrumenata i glazbenom uspješnošću izazov je, kako znanstvenika područja glazbene psihologije, tako i pedagoga, nastavnika instrumentalne pedagogije. Važnost ovakvih istraživanja prepoznata je u glazbenom obrazovanju Europe i svijeta na mnogim institucijama od osnovnoškolskog, srednjoškolskog pa sve do visokog obrazovanja, dok se u hrvatskom kontekstu ovoj problematici i temama još uvijek ne pridaje dovoljno pažnje, a istraživanja su skromnog opsega. Stoga ovaj rad predstavlja znanstveni doprinos proučavanju glazbene uspješnosti i subjektivne dobrobiti učenika i studenata klavira u glazbenim školama i na glazbenim akademijama u Republici Hrvatskoj, a također objašnjava i proširuje spoznaje koje se mogu primijeniti u glazbeno-pedagoškoj praksi i klavirskoj metodici što može koristiti nastavnicima klavira u osnovnim i srednjim glazbenim školama i na glazbenim akademijama.
U ovom je radu na poduzorcima učenika (N=215) ) i studenata (N=92) klavira iz pet najvećih hrvatskih glazbenih škola u Zagrebu, Splitu i Rijeci te sve četiri glazbene akademije u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Osijek i Pula) istražena prognostička uloga motivacije, samoefikasnosti i osobina ličnosti u predviđanju glazbene uspješnosti i subjektivne dobrobiti učenika i studenata klavira. Teoretski dio rada pruža pregled osnovnih spoznaja iz područja motivacije i subjektivne dobrobiti u glazbenom obrazovanju. Predstavljene su motivacijske teorije, modeli motivacije u psihologiji obrazovanja i, posebice, glazbenom obrazovanju kao i značajke osobnosti i njihov utjecaj na motivaciju i glazbeno postignuće. Motivacija kod glazbenika je proučavana u kontekstu teorije samoodređenja i koncepta samoefikasnosti, pri čemu je dat poseban naglasak na primjeni ovih teorijskih modela u procesu učenja sviranja klavira. Posebno je proučavana i subjektivna dobrobit kod bavljenja glazbom.
U istraživanju su korišteni ovi upitnici:
a) upitnik općih podataka s pitanjima o sociodemografskim značajkama sudionika i njihovih roditelja te pitanjima o postignuću, ocjenama na ispitima te nagradama na natjecanjima,
b) kratka skala podrške roditelja
196
c) upitnik za ispitivanje osobina ličnosti (International Personality Item Pool-IPIP, Goldberg 1999),
d) upitnik samoefikasnosti konstruiran za potrebe ovoga istraživanja prema vodiču za konstruiranje skale o samoefikasnosti A. Bandure (2001),
e) adaptirana inačica Upitnika akademske motivacije (AMS-C28, Vallerand, Pelletier, Blais et al, 1992.
f) kontekstualna skala zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba (Basic Needs Satisfaction in General Scale, BNSG-S) kojom se mjeri zadovoljenje osnovnih psiholoških potreba (kompetentnost, povezanost i autonomija)
g) skala subjektivne sreće (Lyubomirski i Lepper, 1999)
Rezultati su pokazali da su intrinzično motiviraniji oni učenici i studenti koji su manje emocionalno stabilni, ugodniji i savjesniji, otvoreniji novim iskustvima te procjenjuju podršku roditelja većom. Slične osobine ličnosti su se pokazale prediktivnima i za ekstrinzičnu motivaciju, pri čemu su više ekstrinzično motivirani učenici i studenti koji su manje emocionalno stabilni, ugodniji i savjesniji, ali što ih razlikuje od predhodnih, koji u obitelji imaju profesionalnog i/ili amaterskog glazbenika. Značajni prediktori amotivacije su niža savjesnost i manja podrška roditelja dok su se značajnim prediktorima samoefikasnosti pokazali dob, savjesnost, intelekt, obrazovanje oca i podrška roditelja.
Uspjeh u sviranju klavira moguće je predvidjeti na temelju introverzije, savjesnosti, glazbenika u obitelji, intrinzične motivacije te samoefikasnosti, dok bolji opći uspjeh u glazbenoj školi/na akademiji ostvaruju učenici i studenti koji nemaju glazbenika u obitelji, procjenjuju podršku roditelja višom, više su intrinzično motivirani te se procjenjuju samoefikasnijima. Starija dob i viša razina obrazovanja oca jedini su značajni prediktori sudjelovanja i osvojenih nagrada na natjecanjima od svih uključenih varijabli, dok je sudjelovanje u javim nastupima moguće objasniti također starijom dobi sudionika i višom razinom obrazovanja oca, ali i višom podrškom roditelja te višom percipiranom samoefikasnošću. Osobine ličnosti – emocionalna stabilnost, ekstraverzija i ugodnost očekivano su se pokazale značajnima u predviđanju subjektivne sreće. Zadovoljenju psiholoških potreba sudionika doprinose različite varijable - mlađa dob, manja razina amotivacije i viša percipirana samoefikasnost potrebi za autonomijom; samoefikasnost,
197
intrinzična motivacija i intelekt doprinose potrebi za kompetentnošću, dok mlađa dob, viša ugodnost i niža amotivacija doprinose potrebi za povezanošću.
Dobiveni rezultati, spoznaje i zaključci o prediktorima klavirske uspješnosti i dobrobiti učenika i studenata klavira doprinos su glazbeno-pedagoškoj praksi i instrumentalnoj pedagogiji te mogu dati nove sugestije i ideje svim sudionicima nastavnog procesa u cilju poboljšanja i osuvremenivanja klavirske pedagogije i metodike. Ovo istraživanje također može biti dobro polazište za buduća istraživanja kojima je cilj traženje znanstveno utemeljenih modela predviđanja glazbene uspješnosti i dobrobiti učenika i studenata glazbe. |
Abstract (english) | Motivation, self-efficacy in learning and practising alongside particular personality traits are the main factors which influence the piano students' music achievement. Research and definition of the prognostic indicators related to the music development, musical instrument learning objectives and music achievement present a challenge for music psychology experts, pedagogues and instrumental pedagogy teachers. The relevance of this research has been recognised in many primary, secondary and tertiary education institutions in European countries and worldwide whereas the Croatian context still does not pay enough attention to these questions and topics, and not much research is recorded on this subject. Therefore, this thesis presents a scientific contribution to the study of music achievement and subjective well-being of the piano students in music school and music academies in the Republic of Croatia, and also clarifies and broadens the knowledge applicable in both music-pedagogy practise and piano methodology which is of a significant importance for the primary and secondary music school and music academy piano teachers.
This thesis examines the prognostic role of motivation, self-efficacy and personality traits in predicting music achievement and subjective well-being of the piano students on the subsamples of the piano students (N=215) and (N=92) taken from the five largest Croatian music schools in Zagreb, Split and Rijeka as well as from all four music academies in Croatia (Zagreb, Split, Osijek and Pula). The theoretical part of the thesis contains the review of the fundamental concepts related to motivation and subjective well-being in music education. Motivation theories, education psychology and music education motivation models as well as personality traits and their impact on motivation and music achievement have been outlined. Musicians' motivation has been studied in the context of the self-determination theory and self-efficacy concept with the special emphasis on the application of these theory models in the piano learning process. The relation between subjective well-being and music engagement has been studied in depth.
The following questionnaries have been used in the research:
a) General Data Questionnaire comprising the questions related to socio-demographic characteristics of the participants and their parents as well as the achievement-related questions, exam grades and competition awards,
199
b) Perceived Parental Support Scale,
c) International Personality Item Pool-IPIP, Goldberg 1999),
d) Self-Efficacy Questionnaire developed for the purposes of this research according to the Guide for Constructing Self-Efficacy Scales A. Bandure (2001),
e) adapted version of the Academic Motivation Scale (AMS-C28, Vallerand, Pelletier, Blais et al, 1992.
f) Basic Needs Satisfaction in General Scale, BNSG-S which measures the satisfaction of the basic psychological needs (competency, relatedness and autonomy)
g) Subjective Happiness Scale (Lyubomirski and Lepper, 1999)
The results have shown that the students who are less emotionally stable, more amiable, conscientious, open to new experiences with a stronger parental support are also characterised as more intrinsically motivated. Personality traits have proved to be predicative for extrinsic motivation as well meaning that the less emotionally stable, more amiable and conscientious students whose family member is a professional and/or amateur musician are perceived to be more extrinsically motivated. Lower level of conscientiousness and insubstantial parental support are seen as important amotivation predictors whereas age, conscientiousness, intellect, father's education and parental support have proved to be significant self-efficacy predictors.
It is possible to predict piano achievement on the basis of introversion, conscientiousness, musicians in the family, intrinsic motivation and self-efficacy. Interestingly, a higher level of academic success obtained in a music school/academy is realised by the students who do not have a musician in the family, have stronger parental support, are more intrinsically motivated and see themselves as self-efficient. Of all included variables, older age and higher father's education level are the sole predictors of participation where the participation in public performance is typical of older participants with a higher father's education level who have had a stronger parental support and an increased perceived self-efficacy. Personality traits – emotional stability, extraversion and amiability have proved to be compelling in predicting the subjective happiness. Different variables such as younger age, lower amotivation level and increased perceived self-efficacy related to the need for autonomy contribute to the satisfaction of the participants' psychological needs; self-efficacy, intrinsic motivation and intellect contribute to the need for competence, and younger age, greater amiability and lower amotivation contribute to the need for relatedness.
200
Obtained results, learnings and conclusions on the predictors of piano achievement and students' well-being make a notable contribution to the music-pedagogy practise and instrumental pedagogy, and also provide all the participants in the teaching process with new suggestions and ideas with a view to improving and modernising the piano pedagogy and methodology. This research can also be considered as a good starting point for the upocoming research whose objective is the search for scientifically-based models related to the prediction of music achievement and well-being of music students. |