| Abstract | Kako bi dijete bilo u mogućnosti čitati s razumijevanjem potrebne su mu razvijene
predčitalačke vještine. One se stječu od rane dobi. Aktivnim i zajedničkim čitanjem priča,
prepričavanjem, komunikacijom, igrom dijete će usvajati vještine i bit će pripremljeno za ono
što ga u školi čeka. Upravo je roditelj taj koji od rane dobi s djeteom provodi najviše
vremenna te na taj način on ima najvažniju ulogu u stvaranju i usvajanju govornih vještina i
tehnika za učenje čitanja. Po modelu roditelja dijete će se upoznati s navikama čitanja. Na
razvoj predčitalačkih vještina, osim roditelja, utječe obitelj, okolina, odgojitelji. Okruženje u
kojem dijete provodi svoje vrijeme treba biti poticajno za čitanje, bogato materijalima i
poticajima koji kod djece pospješuju razvoj predčitalačkih vještina. Potrebno je da dijete bude
sposobno razumjeti i prepričati priču koju sluša. Uz priču će se ono upoznati s navikom
čitanja. Vještina dobrog čitanja ovisi o fonološkoj osjetljivosti odnosno shvaćanju djeteta da
se riječ sastoji od glasova koje će, ponovno, biti moguće sastaviti u riječ odnosno rastaviti.
Nakon toga slijedi primjena abecednog načela te vještine zamjenjivanja glasa slovom i
obrnuto, što nam je potrebno u čitanju. Na kraju dolazimo do vještine pisanja kojom pisanim
sadržajem odašiljemo poruku.
Cilj istraživanja bio je ustanoviti kako djeca razvijaju predčitalačke vještine uz
primjenu digitalnih alata. Sukladno tome, cilj je bio i istražiti uz koje digitalne alate je
moguće poticati razvoj predčitaalačkih vještina. Prema istraživanju koje je provedeno
ustanovili smo postojeće znanje predčitalačkih vještina kao i finalno stanje kod djece u dobi
od 3 do 6 godina u dvije odgojne skupine. U istraživanju je sudjelovalo N=19 djece, od toga
njih 10 u skupini s primjenom digitalnih alata te njih 9 u skupini bez primjene digitalnih alata.
Istraživanje je trajalo pet mjeseci. U poznavanju predčitalačkih vještina potvrđeni su viši
rezultati djece predškolaca koji kod djece urednog govorno-jezičnog razvoja i odgovaraju.
Razumljivi su niži rezultati djece mlađe dobi kod kojih se predčitalačke vještine prema dobi i
razvijaju. Na temelju istraživanja smo dobili uvid u različite primjene alata u radu za
usvajanje i razvoj predčitalačkih vještina kod djece u ustanovi ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja. U današnje vrijeme, digitalni alati i edukativne igre mogu biti aktivni segment u
životu djeteta koji pridonose razvoju predčitalačkih vještina. |
| Abstract (english) | In order for a child to be able to read with understanding, he needs developed prereading
skills. They are acquired from an early age. Through active and joint reading of
stories, storytelling, communication, play, the child will acquire skills and will be prepared for
what awaits him at school. It is the parent who spends the most time with the child from an
early age, and thus he has the most important role in creating and adopting speaking skills and
techniques for learning to read. Following the parents' model, the child will be introduced to
reading habits. The development of pre-reading skills, in addition to parents, is influenced by
family, environment, educators. The environment in which the child spends his / her time
should be stimulating for reading, rich in materials and stimuli that promote the development
of pre-reading skills in children. The child needs to be able to understand and retell the story
he is listening to. Along with the story, it will introduce you to the habit of reading. The skill
of good reading depends on the phonological sensitivity or understanding of the child that the
word consists of voices that, again, will be possible to put into words or disassemble. This is
followed by the application of the alphabetical principle and the skill of replacing the voice
with a letter and vice versa, which we need in reading. In the end, we come to the skill of
writing with which we send a message with written content.
The aim of the research was to establish how children develop pre-reading skills with
the use of digital tools. Accordingly, the aim was to explore which digital tools can be used to
encourage the development of pre-reading skills. According to the research conducted, we
established the existing knowledge of pre-reading skills as well as the final state in children
aged 3 to 6 years in two educational groups. N = 19 children participated in the research, of
which 10 in the group with the use of digital tools and 9 of them in the group without the use
of digital tools. The research lasted five months. In the knowledge of pre-reading skills,
higher results of preschool children have been confirmed, which correspond to children with
orderly speech and language development. The lower results of younger children, whose prereading
skills develop according to age, are understandable. Based on the research, we gained
insight into different applications of tools in the work for the adoption and development of
pre-reading skills in children in the institution of early and preschool education. Nowadays,
digital tools and educational games can be an active segment in a child’s life that contribute to
the development of pre-reading skills. |
