| Abstract | Engleski jezik i kultura stekli su popularnost već u osamnaestom stoljeću, no tek krajem
Drugoga svjetskog rata započeo je impozantan i rastući proces angloameričkog kulturnog i
jezičnog utjecaja, vezan uz svjetsku dominaciju Sjedinjenih Američkih Država. Nakon
francuizama, najbrojniji doprinosi posuđenica koje su prodrle u talijanski su anglizmi. Snažan
prestiž koji je stekao engleski igra primarnu ulogu u tome što mu je omogućeno da preuzme
ulogu kao Lingua franca. Širenje anglizama je, u zadnja dva stoljeća, započeo angloamerički
kulturni i jezični utjecaj, povezan sa svjetskom dominacijom Sjedinjenih Država.
Na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće razvili su se čitavi sektori leksikona
pod pritiskom engleskog modela, u rasponu od ekonomije do raznih novih znanosti i tehnika,
poput transporta, radija, kina i tako dalje. Postoje i mnogi pojmovi koji se odnose na običan
život, društvene tradicije i zvanja. Rano dvadeseto stoljeće u Italiji bilo je doba u kojem je
turizam cvjetao, a isto tako i jezična razmjena između bogatih slojeva društva. Nakon Drugoga
svjetskog rata uloga jezika raste i postaje sve izraženija.
Engleski se sve više koristio u državnim odnosima, u velikim međunarodnim
organizacijama, u razmjenama vezanim za kulturni život i znanstveno istraživanje, do te mjere
da je bio pojednostavljen i preoblikovan kako bi pogodovao maksimalnoj komunikaciji:
također je prihvaćen kao Lingua franca za globalni medij kao što je Internet. U smislu
zajedničkog jezika, na fenomen interferencije u dvadesetom stoljeću utjecale su metode
društvene komunikacije. Potrebe globalne civilizacije, kao i tehnološka i informatička
standardizacija, nametnule su korištenje engleskog jezika. Jezik kina i televizije, reklame i
marketinga, žargon i sport, kao i rječnika raznih znanstvenih disciplina, od ekonomskofinancijskih do informatičkih sektora. Ti elementi često stvaraju izvedenice ili složenice,
ubacujući se u morfološke strukture jezika na isti način kao i one prilagodbom, tvorbom ili
posuđivanjem. Kada su moda, proizvodi i tehnologije iz SAD-a stigli u Italiju, proširio se
utjecaj engleske terminologije. Kao rezultat toga, engleski preuzima vodstvo u pogledu
rječnika, fraza, nomenklatura i jezičnih praksi.
Jedan od najpoznatijih događaja za velike jezične promjene osim globalizacije je
pandemija COVID-19, također poznata kao pandemija koronavirusa. S novim slučajem
pandemije, mnoge su nove riječi pretežno engleskog podrijetla prihvaćene u talijanskom
jeziku. U roku od nekoliko mjeseci od pojave pandemije 2020., anglizmi su osvojili tisak
upravo zbog toga što englieski nije samo jezični model izbora za novinare, već je i dominantni
jezik znanosti i mnogih drugih područja. Lažni anglicizmi ili pseudoanglicizmi dokaz su
refleksnog utjecaja engleskog jezika, uzrokovanog govornicima koji su upoznati s elementima
engleskog, ali ih pogrešno tumače. Danas je to najrašireniji oblik, osobito u reklamnokomercijalnom sektoru, gdje je izmišljen radi privlačnosti. |
| Abstract (english) | The English language and culture gained popularity already in the eighteenth century,
however, it was not until the end of the Second World War that an imposing and growing
process of Anglo-American cultural and linguistic influence began, linked to the world
domination of the United States. After the Frenchisms, the most numerous contributions of
loanwords that have penetrated into Italian are the Anglicisms. The strong prestige gained by
English plays a primary role in allowing it to assume the role of Lingua franca. AngloAmerican cultural and linguistic influence began and was closely linked to the world
domination of the United States.
At the turn of the nineteenth and twentieth centuries, entire sectors of the lexicon
developed under the pressure of the English model, ranging from the economy to various new
sciences and techniques, such as transport, radio, cinema and so on. There are also many terms
relating to ordinary life, social traditions and vocations. The early twentieth century in Italy
was the era in which tourism flourished and so did the linguistic exchange between the rich.
After the Second World War, the role of English grows and becomes more prominent.
English was becoming (and still is) increasingly used in state relations, in large
international organizations, in exchanges related to cultural life and in scientific research, to
the point of being simplified and reshaped to favor maximum communication: it has also been
accepted as a Lingua franca for a global medium such as the Internet. In terms of common
language, the phenomenon of interference in the twentieth century was influenced by the
methods of social communication. The needs of global civilization, as well as technological
and IT standardization, have imposed the use of Anglicisms. The language of cinema and
television, advertising and marketing, jargon and sport, as well as the vocabulary of various
scientific disciplines, starting with the economic-financial to IT sectors. These elements often
give rise to derivatives or compounds, inserting themselves in the morphological structures of
the language in the same way as the traditional ones through adaptation, casts or borrowings.
When fashion, products and technologies from the U.S. reached Italy, the influence of English
terminology expanded. As a result, English begins to take the lead in terms of vocabulary,
phrases, nomenclatures and linguistic practices.
One of the most well-known events for large language exchange besides globalization
is the COVID-19 pandemic, also known as the coronavirus pandemic. With the new case of
the pandemic, many new words of predominantly English origin have been accepted in the |
