Postojanje, povijest i značenje poznatoga Splitskoga festivala zabavne glazbe od početka šezdesetih godina prošloga stoljeća važna je karika u promatranju opće hrvatske kulture, ali i pravi jezični i kulturni rudnik za lingvokulturološka i sociolingvistička istraživanja. Izvedene su pjesme Splitskoga festivala ostavile snažan trag u oblikovanju kulturne slike brojnih naraštaja jer jezik tih pjesama sadrži, nerijetko i skriva, brojne povijesne, jezične, društvene i kulturološke faktore. Prisutnost romanizama u jeziku festivalskih pjesama u središtu je promatranja u ovome radu. Ekscerpiranjem iz korpusa pjesama leksema romanske provenijencije cilj je ovoga rada predstaviti vrijednost festivalskih tekstova u jezičnim istraživanjima s jedne strane te izradom rječnika romanizama izdvojenih iz festivalskih pjesama dati okvirne smjernice i doprinos za moguće oblikovanje nečega što u hrvatskome jeziku i kulturi nedostaje – hrvatskoga lingvokulturološkoga rječnika 20. i 21. U radu su uzeti u analizu festivalski tekstovi iz triju desetljeća – od samih početaka (1962.) do zaključno prve godine održavanja festivala u samostalnoj Republici Hrvatskoj (1992.). Korpus obuhvaća gotovo šest stotina popisanih i izdvojenih leksema romanskoga naslijeđa što potvrđuje da u promatranome razdoblju gotovo da nije bilo izvedene pjesme bez uključenoga romanizma u sam tekst.