Abstract | Slavenska mitologija predstavlja bogatu i kompleksnu zbirku mitova, vjerovanja i nadnaravnih bića koja su stoljećima oblikovala kulturni i duhovni identitet slavenskih naroda. Iako manje poznata u globalnom kontekstu od grčke, rimske ili nordijske mitologije, ona i dalje zauzima značajno mjesto u književnosti, osobito u djelima namijenjenima djeci. Ovaj rad analizira na koji se način elementi slavenske mitologije interferiraju u hrvatskoj dječjoj književnosti te kako pridonose razvoju narativnih struktura, karakterizaciji likova i prenošenju moralnih i etičkih vrijednosti.
Poseban naglasak je stavljen na analizu djela hrvatskih autora poput Ivane Brlić-Mažuranić, Vladimira Nazora, Nade Iveljić i Jasne Horvat, čija su književna ostvarenja prožeta mitološkim motivima, arhetipskim likovima i simbolikom preuzetom iz slavenske tradicije. Analizom djela „Priče iz davnine“, „Veli Jože“, „Šestinski kišobran“ i „Krijesnici“, istražuje se kako su autori prilagodili mitološke elemente u dječjoj književnosti te kako su ih integrirali u narativne strukture svojih priča.
Zaključuje se da slavenska mitologija nije samo povijesni relikt, već i vitalan dio književnosti koji omogućava djeci razumijevanje kulturne baštine, potiče maštovitost i kreativno razmišljanje te prenosi univerzalne moralne poruke. Korištenjem mitoloških elemenata u dječjoj književnosti, autori ne samo da obogaćuju priče fantastičnim motivima, već i omogućuju dublju povezanost djece s vlastitim kulturnim korijenima. |
Abstract (english) | Slavic mythology is a rich and complex collection of myths, beliefs, and supernatural beings that have shaped the cultural and spiritual identity of Slavic peoples for centuries. Although it is less well-known in the global context compared to Greek, Roman, or Norse mythology, it still holds an important place in literature, particularly in works intended for children. This paper examines how elements of Slavic mythology interfere with contemporary children's literature, contributing to the development of narrative structures, character portrayal, and the transmission of moral and ethical values.
Special emphasis is placed on the analysis of works by Croatian authors such as Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Nada Iveljić, and Jasna Horvat, whose literary achievements are imbued with mythological motifs, archetypal characters, and symbolism drawn from Slavic traditions. By analyzing works such as Priče iz davnine (Tales from Long Ago), Veli Jože, Šestinski kišobran, and Krijesnici, this study explores how authors have adapted mythological elements for children's literature and integrated them into their narratives.
The study concludes that Slavic mythology is not merely a historical relic but a vital part of contemporary literature that allows children to understand their cultural heritage, stimulates imagination and creative thinking, and conveys universal moral messages. By incorporating mythological elements into children's literature, authors not only enrich their stories with fantastic motifs but also enable a deeper connection between children and their cultural roots. |