Pages

USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINAU ETNOLOŠKOM KONTEKSTU DUVANJSKOG KRAJA
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINAU ETNOLOŠKOM KONTEKSTU DUVANJSKOG KRAJA
Antonia Madunić
U ovom radu prikazani su usmenoknjiževni oblici duvanjskog kraja. Oni obuhvaćaju povijesne i etiološke predaje kao i osvrt na crkveno-pučku baštinu. Povijesne predaje, najvećim dijelom tiču se patnji i stradanja za vrijeme osmanske okupacije i podataka o prvom hrvatskom kralju Tomislavu. S druge strane, etiološke predaje donose nam podatke o podrijetlu naziva određenih lokaliteta. Kada je riječ o crkveno-pučkoj baštini važno je naglasiti kako su uskrsni i božićni...
USMENOKNJIŽEVNA I CRKVENO-PUČKA BAŠTINA U SINJSKOM KRAJU
USMENOKNJIŽEVNA I CRKVENO-PUČKA BAŠTINA U SINJSKOM KRAJU
Anamarija Buljan
Ovim istraţivačkim radom prikazana je nekadašnja svakodnevica i običaji naroda naseljenog na teritoriju sinjskoga kraja. U radu su zapisane razni usmeno-retorički oblici kazani od strane nekolicine stanovnika koji su čitav svoj ţivot proveli na tom području. Pomoću raznih molitvi, legendi, mitoloških predaja, ali i boţićnih, uskrsnih te mnogih drugih običaja vidljivo je kako se nekada ţivjelo te zabavljalo, a samo rijetki običaji očuvali su se i danas. Takvi običaji...
USMENOKNJIŽEVNA I CRKVENOPUČKA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U CETINSKOM KRAJU
USMENOKNJIŽEVNA I CRKVENOPUČKA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U CETINSKOM KRAJU
Marta Poljak
Ovim istraživačkim radom prikazani su običaji prilikom blagdana, različite predaje i nekadašnja svakodnevica stanovnika Cetinskog kraja. Kroz intervju dvoje starijih stanovnika, koji su čitav svoj život proveli na tom području, zapisane su zanimljive pripovijesti kojih su se prisjetili iz svog života i života svojih predaka. Preko molitvi za svako doba dana i godine te običaja za blagdane kao što su sv. Barbara, sv. Nikola, sv. Lucija, Materice, Očići, Mladinci, Bezgrješno...
USMENOKNJIŽEVNE VRSTE SINJSKOGA KRAJA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU
USMENOKNJIŽEVNE VRSTE SINJSKOGA KRAJA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU
Anđela Bandić
U ovom radu prikazani su nekadašnji životi ljudi na području sinjskog kraja te niz običaja, događaja, priča, pjesama i molitva vezanih za svadbe, eshatološke predaje, legenda o Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, rera i narodna nošnja te svetkovine Badnjaka, Cvjetnice i Velikog tjedna. Sklapanju braka prethodilo je upoznavanje mladića i djevojke, a to se najčešće odvijalo na sijelima (vrsta društvenog okupljanja). Gospinu su sliku ramski svećenici donijeli sa sobom u Sinj kao najveću...
USMENOKNJIŽEVNE VRSTE U ETNOLOŠKOM I TEOLOŠKOM KONTEKSTU U BOŽIĆNO I USKRSNO VRIJEME U ZABIOKOVLJU S POSEBNIM OSVRTOM NA VRGORAC
USMENOKNJIŽEVNE VRSTE U ETNOLOŠKOM I TEOLOŠKOM KONTEKSTU U BOŽIĆNO I USKRSNO VRIJEME U ZABIOKOVLJU S POSEBNIM OSVRTOM NA VRGORAC
Karla Tolj
Ovaj završni rad istražuje bogatu tradiciju usmenoknjiževnih izraza u kontekstu Božićnog i Uskrsnog vremena u regiji Zabiokovlja, s naglaskom na specifičnostima u Vrgorcu. Analiza ovog rada se temelji na interdisciplinarnom pristupu, kombinirajući elemente etnologije i teologije kako bi se bolje razumjele duboke kulturne i religijske vrijednosti koje oblikuju ova blagdanska razdoblja. Istražuju se usmenoknjiževni izrazi kao sredstvo prenošenja tradicije, identiteta i...
USMENOKNJIŽEVNE VRSTE U ETNOLOŠKOME
 KONTEKSTU VRGORAČKOGA KRAJA
USMENOKNJIŽEVNE VRSTE U ETNOLOŠKOME KONTEKSTU VRGORAČKOGA KRAJA
Bruna Majić
Usmena se književnost prepričavala naraštajima, kao što samo ime kaže, usmenim putem. Dio je nematerijalne kulturne baštine uz običaje, obrede, predaje i vjerovanja, a zajedno čine temelj kulturnog i narodnog identiteta pojedinca. Većina se običaja zapisana u ovom radu zadržala u nekim selima Vrgoračkog kraja, kao što su svatovski i neki božićni običaji, dok su neki nažalost izumrli. U ovom su radu opisani običaji vezani uz sljedeće blagdane i spomendane: Bezgrješno...
USMENOKNJIŽEVNI OBLICI KAŠTELANSKOG KRAJA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU
USMENOKNJIŽEVNI OBLICI KAŠTELANSKOG KRAJA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU
Antea Kasalo
Navodeći običaje mještana, druženja mladih i starih generacija, zabave te povijesne priče, prikazana je prirodna i povijesna vrijednost prostora. Veliku ulogu u donjokaštelanskome društvu prve polovice dvadesetoga stoljeća imala je Katolička crkva, a crkve u naseljima bile su jedno od glavnih žarišta društvenoga života. U kaštelanskom su se kraju posebno istaknuli običaji za vrijeme: sv. Barbare, Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije i sv. Lucije. Velik je značaj tih...
USMENOKNJIŽEVNI ŽANROVI U KONTEKSTU TRADICIJSKE KULTURE
USMENOKNJIŽEVNI ŽANROVI U KONTEKSTU TRADICIJSKE KULTURE
Kristina Garbin
Tradicija je od iznimne i neosporne vrijednosti za svaki narod i pojedinca. Usmena je književnost najstarija i najdugotrajnija vrsta književnosti, nositeljica tradicijske kulture, čuvarica nacionalnog i vjerskog identiteta. Sustav usmene književnosti čine: lirska poezija, epska poezija, priče, drama ili folklorno kazalište, retorički oblici i mikrostrukture odnosno poslovice i zagonetke. Svaki se od rodova klasificira na vrste i podvrste, a međusobno se i isprepliću. Smatra se da...
USPON I PAD TALIJANSKOG FAŠIZMA
USPON I PAD TALIJANSKOG FAŠIZMA
Ante Tomaš
Benito Mussolini i njegov fašistički pokret je osvojio vlast u kompleksnoj političkoj situaciji prvenstveno zahvaljujući tome što se predstavio kao jedina osoba koja može Italiju obraniti od potencijalne komunističke revolucije, te je tako pridobio simpatije monarhističkih i crkvenih krugova, dok je kritizirajući ostatke korumpiranog trasformisma i igrajući na kartu nacionalnog ponosa i zajedništva pridobio glasove naroda. Mussolini je imao nos za politiku te je znalački držao...
USPON TREĆEG REICHA OD 1933. DO 1939. GODINE
USPON TREĆEG REICHA OD 1933. DO 1939. GODINE
Leo Vosila
Nacizam kao fenomen 20. stoljeća počeo se sprovoditi u djelo dolaskom Hitlera na vlast 1933. godine. Nešto što je prije bilo samo puka ideja podržana od šačice ljudi postalo je masovnim pokretom koje je društvo podržavalo u punom jeku što je i dokazalo više izbora u kojima je Hitler imao veoma respektabilnu potporu i postizao izborne pobjede. Uz to treba reći da su svi birači bili jako dobro upoznati sa nacističkim programom i prije dolaska NSDAP-a vlast. Ovo sve govori da...
USPOREDBA CRKVENO-PUČKE TRADICIJSKE KULTURE SINJSKOG I DUBROVAČKOG KRAJA
USPOREDBA CRKVENO-PUČKE TRADICIJSKE KULTURE SINJSKOG I DUBROVAČKOG KRAJA
Petra Milun
Tradicijska kulturna baština većinom je vezana uz crkvene blagdane i svetkovine. Kako sve više običaja pada u zaborav, bitno je naglasiti važnost njihova zapisivanja i daljnjeg očuvanja. Prenošenje običaja s generacije na generaciju ili kako se kaže s koljena na koljeno, dodatno obogaćuje našu baštinu. U ovom radu opisani su običaji vezani uz određene blagdane poput Badnjaka, Božića, Nove Godine, Sveta tri kralja i Uskrsa ali i uz spomendane svetaca. Navedeni običaji...
USPOREDBA DJECE U ZAJEDNICI I OBITELJI S OBZIROM NA DIMENZIJE PSIHOSOCIJALNOG RAZVOJA
USPOREDBA DJECE U ZAJEDNICI I OBITELJI S OBZIROM NA DIMENZIJE PSIHOSOCIJALNOG RAZVOJA
Marina Sablić
Predmet ovog završnog rada bio je istražiti proces ulaska i prilagodbe djece smještene u odgojne domove, uvjete u kojima žive, socijanu podršku koja im je pružena, te rizične i zaštitne čimbenike. U radu su prikazana istraživanja vrste i funkcija odgojnih domova, poteškoće pri ulasku u dom, prava djece u instituciji i obitelji, te vršnjački pritisak i slika o sebi u doba adolescencije. Mladi u domovima stigmatizirani su od strane društva, što dodatno povećava mogućnost...

Pages