| Abstract | Antibiotici su lijekovi koji su djelotvorni protiv bakterijskih infekcija. Njihovo glavno obilježje je selektivna toksičnost; toksični su za bakterije, a netoksični (ili slabo toksični) za čovjekov organizam, a mogu biti prirodni produkti bakterija i gljiva ili sintetički lijekovi. Temelji na kojima su se razvili antibiotici postavljeni su u starom Egiptu, Rimu, Grčkoj i Kini gdje je zamijećena korisnost plijesni. Otkriće penicilina kao antibiotika pripisuje se Alexanderu Flemingu koji je 1929. godine primijetio kako je plijesan kontaminirala kulturu stafilokoka te je taj filtrat plijesni nazvao penicilin. Pravilan odabir antibiotika u kliničkoj primjeni zahtijeva laboratorijsku identifikaciju bakterije koja je izazvala infekciju nakon čega se ispituje njena osjetljivost prema antibioticima koja nije uvijek ista kao kod zaražene osobe. Neodgovorna primjena antibiotika dovodi do rezistencije bakterija na antibiotike. Konzumacija antibiotika može izazvati razne nuspojave, a najčešće su vrtoglavica, glavobolja, mučnina, povraćanje, dijareja i gljivična infekcija. U borbi protiv dijareje kao nuspojave konzumacije antibiotika služe probiotici, živi mikroorganizmi koji imaju pozitivan učinak na tijelo domaćina, ako se adekvatno primjenjuju. Za potrebe izrade ovoga diplomskog rada provedeno je istraživanje u kojem su sudjelovali studenti od prve do pete godine Učiteljskoga studija Filozofskog fakulteta u Splitu. Instrument istraživanja bila je anketa kojom su se ispitivala znanja o antibioticima i stupanj sigurnosti u dani odgovor. Prije samoga istraživanja postavljene su tri hipoteze. Istraživanje je opovrgnulo pretpostavku da ne postoji statistički značajna razlika u broju točnih i netočnih odgovora u pojedinoj tvrdnji. Najveći postotak netočnih odgovora (73%) bio je za tvrdnju da su antimikrobni lijekovi bili nepoznanica prije otkrića antibiotika, što je ujedno i jedini miskoncept studenata, čime je opovrgnuta i treća hipoteza kojom se pretpostavljalo da su više od polovice broja postavljenih tvrdnji miskoncepti. Druga hipoteza, kojom se pretpostavilo da ne postoji povezanost između sigurnosti studentskih odgovora i njihove točnosti, također je opovrgnuta jer od 18 tvrdnji, za samo četiri vrijedi da nema povezanosti između odgovora i stupnja sigurnosti u dani odgovor. Antibiotici su moćni lijekovi, a bakterijska reistencija na antibiotike (antimikrobna rezistencija) danas predstavlja globalni problem javnog zdravstva, stoga je potrebno ispravno i kontinuirano djelovanje svih sudionika (građani, pacijenti, liječnici, farmaceuti, djelatnici u javno zdravstvenim ustanovama...) na svim razinama. Samo ovakvim organiziranim pristupom mogu se spriječiti neželjeni učinci prekomjernog trošenja antibiotika kako bi ih sačuvali za liječnje konkretnih medicinskih indikacija. |
| Abstract (english) | Antibiotics are drugs that are effective against bacterial infections. Their main characteristic is selective toxicity: their are toxic for bactera, and nontoxic (or poorly toxic) for human organism. They can be natural products of bacteria and fungus or synthetic medicines. The foundations on which the antibiotics were developed have already been in the old Greece, Egypt, China and Rome where mold utility was noticed. In 1929., Alexander Fleming opservated antibacterial properties of mold that led to penicillin discovery. Correct antibiotic choice in clinical use demands laboratory identification of bacteria that caused infection whereupon examines it`s sensibility towards antibiotics that is not always as the same as it is with infected person. Irresponsable antibiotic usage can cause bacterial resistance. Antibiotic consummation can cause many side effects that, usually, are dizziness, headache, diarrhea, nausea, vomiting and fungal infection. Diarrhea can be cured with probiotcs, live organisms that have positive effects on the body of the host, if they are applied adequate. For the purposes of this graduate thesis, a study was conducted involving the students from the first to fifth year of the Teachers College at the Faculty of Philosophy in Split. The research instrument was a survey that questioned students' knowledge about antibiotics. Before the research, three hypotheses have been put forward. The first hypothesis was refuted by research because there is no statistically significant difference in number of correct and incorrect answers in assertions. The biggest percentage of incorrect answers (73%) was for the assertion that antimicrobials were unknown before the antibiotic discovery, this assertion is also only student`s misconcept, wherefore the third hypothesis, for which was assumed that more than a half set assertions are misconcepts, is also disproved. Second hypothesis was also refuted by research because there was no connection between the level of certainty and accuracy of assertions for four of eighteen assertions. Antibiotics are powerful medicines, and bacterial resistance on antibiotics (antimicrobial resistance) today represents global issue of public health, thus it is necesarry that all participants (citizens, patients, doctors, pharmacists, employees in public health institutions...) correctly and continuously act on every level. Organized approach is the only way to prevent unwanted effects of excessively antibiotic usage so it can be used for specific medical indications treatment. |
