| Abstract | Svjetsko političko vodstvo usvojilo je održivi razvoj kao vodeći model društvenog razvoja. Naziv održivi razvoj prvi put je upotrijebila britanska političarka Barbara Ward 1969. godine. Agenda 21 (United Nations, 1992) sveobuhvatan je plan djelovanja koje će organizacije UN-a, vlade i velikih grupacija na globalnom, nacionalnom i lokalnom nivou poduzimati u svim područjima u kojima ljudski utjecaji djeluju na okoliš. Agenda za održivi razvoj do 2030. pokrenuta je 2015. godine kako bi se zaustavilo siromaštvo i kako bi svijet krenuo putem mira, prosperiteta i prilika za svih na zdravom planetu. Kako bi taj zadatak bio sistematiziran i planski ostvari postavljeno je 17 ciljeva za transformaciju financijskog, ekonomskog i političkog sustava (United Nations, 2020). Dokument koji je u Hrvatskoj polazište ostvarivanja tih ciljeva je Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN, 110/2007). Za svako područje se predlažu različiti oblici djelovanja kao što su: donošenje politika, sektorskih strategija, provedbe planova i projekata. Predložene mjere idu u skladu s konkretnim ciljevima, pa tako njihovo ostvarivanje postaje mjerljivo (Hrvatski sabor, 2009). Obrazovanje za održivi razvoj osposobljava učenike svih dobnih skupina znanjem, vještinama, vrijednostima i stavovima za rješavanje međusobno povezanih globalnih izazova.
Rezultati istraživanja koji su provedeni među studentima svih 5 godina Učiteljskoga studija u Splitu ak. god, 2020./2021. pokazali su da studenti imaju miskoncepte o održivom razvoju na što su ukazali odgovori studenata na otvoreno pitanje gdje su sami trebali obuhvatiti to područje. No, studenti su pokazali da prepoznaju ciljeve održivoga razvoja kao i važne događaje, strategije i sporazume u slučaju kada im se priloži određena tvrdnja. Tvrdnja u kojoj su studenti trebali prepoznati osiguravanje uključivoga i kvalitetnoga obrazovanja te promoviranje cjeloživotnog učenja kao jednog od ciljeva održivoga razvoja pokazala je da su studenti podijeljenoga mišljenja što predstavlja stvaran problem na kojem treba sustavno raditi kvalitetnim i cjeloživotnim obrazovanjem. Da je održivi razvoj jedan od koncepata kurikuluma nastave Prirode i društva smatra čak 83 % studenata, što nije točno, a ukazuje na činjenicu kako studenti nisu dovoljno upoznati s kurikulumom koji im je vodeći dokument u osmišljavanju provedbe nastavnog procesa. Nadalje, studenti nižih i viših godina studija te studenti koji su pohađali gimnazijski i strukovni srednjoškolski program nisu pokazali razliku u znanju o održivom razvoju što je još jedna činjenica koja pokazuje kako je obrazovanje za održivi razvoj nedovoljno zastupljeno u kurikulumima obrazovanja te upućuje na žurnu potrebu korjenitih promjena u cijeloj vertikali obrazovanja gdje bi globalnim obrazovnim programom mogli osigurati kvalitetnu edukaciju svima. Jedan od načina k boljem razumijevanju održivosti i provođenju principa održivog razvoja je integracija i multidisciplinarni pristupi. |
| Abstract (english) | The world political leadership has adopted sustainable development as the leading model of social development. The term sustainable development was first used by a British politician Barbara Ward in 1969. Agenda 21 (United Nations, 1992) is a comprehensive plan of action to be taken by UN organizations, governments and large groups on global, national and local levels in all areas where the human impact affects the environment. The 2030 Agenda for Sustainable Development was launched in 2015 to stop poverty and to make a path for a better world of peace, prosperity and opportunity for every single person on this planet. In order for this task to be systematized and planned, 17 goals were set to transform financial, economic and political system (United Nations, 2020). The starting point for achieving these goals in Croatia is the Strategy for Sustainable Development of the Republic of Croatia (NN, 110/2007). Different forms of action are proposed for each area, such as: policy making, sectoral strategies, implementation of plans and projects. The proposed measures are in line with specific objectives, so that their implementation becomes measurable (Croatian Parliament, 2009). Education for sustainable development enables students of all age groups with the knowledge, skills, values and attitudes to deal with these interconnected global challenges. The results of the research presented among Primary Education students (all five years of study, generation 2020./2021.) in Split showed that students have misconceptions about sustainable development in the case of an essay question. The students’ results show that they recognize the goals of sustainable development as well as important events, strategies, agreements in the case of presenting a certain statement. Statement T13 in which students should have recognized ensuring inclusion and quality education and promoting lifelong learning as one of the goals of sustainable development has shown that the students had a divided opinion on the matter which leads to massive problem demanding constant effort in quality lifelong education. 83% of the students believe that sustainable development is one of the concepts of the Croatian Science curriculum, which is not the correct answer. This shows that future teachers are not familiar with the most important document which is used for creating the teaching process. Furthermore, the students in junior and senior years of study and students who attended Comprehensive high school and Vocational high school showed no difference in the knowledge of sustainable development. It gives another fact that the education for sustainable development is not implicated enough in the Croatian Science curriculum and indicates the need for radical changes within the whole concept of primary and high school education. |
