Glazba je pod utjecajem kulturalnih procesa, pojava i odnosa usprkos vlastitoj relativnoj autonomiji. Stvaraju ju društveni uvjeti, stoga djeluje u okvirima društvenih grupa (Dobrota i Tomić Ferić, 2006, 217).Istraživanje provedeno u rujnu 2016. godine, s istraživačkim uzorkom od 200 ispitanika. Koristio se anketni upitnik. Predmet istraživanja bili su sociokulturni aspekti glazbenih događanja u gradu Splitu, a jedna od ciljeva bio je ispitati utjecaj između glazbenih žanrova koje mladi slušaju i provođenja dokolice. Posebni ciljevi su bili utvrditi koliko je slušanje glazbe zastupljeno u slobodnom vremenu mladih, odrediti preferirane glazbene žanrove među mladima, ustanoviti načine provođenja dokolice i ispitati utjecaj socio-kulturnih aspekata na preferirane glazbene žanrove. Istraživačke hipoteze su: mladi danas nemaju preferirani glazbeni žanr, tj. istovremeno slušaju više različitih; mladi provode u kafićima najveći dio svojega vremena s prijateljima; mladi većinu svoje dokolice provode na internetu; mladi izbjegavaju fizičku aktivnost tijekom slobodnog vremena. Rezultati su pokazali da najviše mladih glazbu sluša do tri sata dnevno, i to preko interneta. Najpopularniji su glazbeni žanrovi pop i elektronska glazba, te alternativna glazba i rock. Strana popularna glazba je najčešća na mjestima izlazaka, a najučestaliji razlozi izlazaka u klubove su druženje s prijateljima, upoznavanje ljudi i plesanje. Mladi prate nove medije, televiziju i internet, dok u izrazito manjoj mjeri prate tisak i radio, a kao razloge praćenja navode zadovoljstvo i informiranje. Uočljiva je stanovita nezainteresiranost za kulturu, jer se veliki broj mladih nikada ne nalazi s prijateljima na koncertima klasične glazbe, u kazalištima ili galerijama. Ujedno je slaba zainteresiranost mladih za čitanje, kao i bavljenje fizičkim aktivnostima. Istraživanje je utvrdilo kako mladi danas nemaju preferirani glazbeni žanr i većinu svoga vremena provode na internetu, dok su kafići najčešće mjesto njihova nalaženja s prijateljima.