| Abstract | Završetkom Drugog svjetskog rata na vlast u novoobnovljenoj Jugoslaviji dolazi komunistička partija Jugoslavije. U komunističkom poretku sloboda općenito, a intelektualna na poseban način, nije bila dostupna u opsegu koji bi omogućio objektivno i nepristano istraživanje. Takva situacija zadržati će se sve do 1991. godine, osobito što se tiče razdoblja istraživanja Nezavisne Države Hrvatske. Unatoč omogućenoj slobodi istraživanja, nakon demokratskih promjena, razdoblje od 1941. do 1945. što se tiče filozofije u NDH nije zadobilo znatniju pažnju. Ipak, potrebno je istakuti da se nedostatak relevantnih istraživanja osjetno smanjio nizom monografskih djela i članaka o istaknutim filozofima 20. stoljeća.
Prvotni program Instituta za filozofiju napisao je Kruno Krstić. U tom nacrtu istraživanja povijesti filozofije od srednjega vijeka do sredine dvadesetog stoljeća jasno se vidi sljedeće: nabrajajući potrebe temeljnih istraživanja, Krstić u svom programu predviđa izradu bibliografije hrvatske filozofije od srednjega vijeka do 1941. godine te od 1945. godine do danas. Njegov ‘previd’ lako je shvatljiv i zapravo je znak granice slobode istraživanja njegovoga vremena. Taj previd postavlja i prvo istraživačko pitanje ovog doktorskog rada: tko je i što pisao u razdoblju od travnja 1941. do svibnja 1945. godine. Upravo ovo je treći dio doktorske disertacije, ali njezina izrada zadatak je koji prethodi ovome istraživanju.
Rad je, uz uvod i zaključak, podijeljen u tri dijela. U uvodu smo prikazali status questionis s obzirom na temu našeg istraživanja te predstavili najvažnije do sada o toj temi napisano. U prvom dijelu istraživanja predstavili smo ukratko one institucije u kojima su djelovali filozofi relevantni za našu temu (Mudroslovni/filozofski fakultet, Matica Hrvatska, Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti), kao i časopise na čijim su se stranicama objavljivali i filozofski tekstovi. Prikazali smo ukratko i politički i ideološki ambijent u kojem su navedene institucije djelovale.
U drugom dijelu, a koji je ujedno i središnji dio rada, prikazali smo osobni i profesionalni razvoj hrvatskih filozofa koji su djelovali u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske. Pratimo dinamiku odnosa između filozofije kao one koja zahtjeva slobodu da bi bila plodna te totalitarnog režima koji tu slobodu guši. Ova dinamika, kao i navedeni odnosi pratit će se osobito kroz djelovanje sljedećih filozofa: Stjepana Zimmermanna, Julija Makanca, Pavla Vuk-Pavlovića, Krune Krstića, Vladimira Filipovića, Alberta Halera, Vilima Keilbacha, Franje Šanca, Alberta Bazale, Drage Ćepulića, Vendelina
318
Vasilja, Dominika Barača i Teofila Harapina. Djelovanje ustaškog režima na navedene pojedince pratimo isključivo individualno, bez generalizacija, i koliko je potrebno da bi se shvatio odnos intelektualca-filozofa prema totalitarizmu, kako se on ogleda bilo u njegovom djelu, bilo u osobnom životu i stavovima.
U trećem dijelu donijeli smo bibliografiju filozofskih djela u NDH. Ovo istraživanje pokazuje da je filozofsko stvaranje u NDH vrlo bogato, ali i teško uočljivo zbog mnogobrojne periodike u kojoj su pojedini filozofi objavljivali svoje tekstove. Količina periodike koja je obuhvaćena ovom bibliografijom jednako je impresivna kao i broj filozofskih natpisa koje sadržavaju. |
| Abstract (english) | With the end of World War II in the government in the newly renovated Yugoslavia comes Communist Party of Yugoslavia. In communist order of freedom in general and intellectual property in a special way, was not available to the extent that would allow an objective and impartial investigation. Such a situation will keep until 1991, particularly as regards the period of research the Independent State of Croatia. Despite enabled freedom of research, after the democratic changes, the period from 1941 to 1945 as far as the philosophy of the Independent State of Croatia was not gained significant attention. However, it should be noted that the lack of relevant research significantly reduced a number of monographs and articles on the works of prominent philosophers of the 20th century.
The initial program of the Institute for Philosophy wrote Kruno Krstic. In this draft research the history of philosophy from the Middle Ages to the mid-twentieth century clearly shows the following: listing the needs of basic research, Krstic in his program envisages the development of a bibliography of Croatian philosophy from the Middle Ages to 1941 and from 1945 to the present. His 'oversight' is easily understandable and in fact is a sign of the limits of freedom of research of his own day. That oversight sets and the first research question of this doctoral thesis: who and what wrote in the period from April 1941 to May 1945. Precisely this is the third part of a doctoral dissertation, but its preparation is a task that preceded this research.
The work, with introduction and conclusion, is divided into three parts. In the introduction, we showed the status questionis with regard to the subject of our research, and we presented the most important so far on the subject written. In the first part of the study we have briefly presented the institutions in which philosophers worked, as well as magazines in whose pages were published philosophical texts. We have demonstrated also the political and ideological environment in which the aforementioned institution operated.
In the second part, which is also the central part, we show the personal and professional development of Croatian philosophers who were active in the Independent State of Croatia. We follow the dynamics of the relationship between philosophy as one that needs freedom to be fruitful and totalitarian regime that stifles the freedom. This dynamic, as mentioned relations will be monitored in particular through the work of the following philosophers: Stjepan Zimmermann, Julije Makanec, Pavao Vuk-Pavlović, Kruno Krstić, Vladimir Filipović, Albert Haler, Vilim Keilbach, Franjo Šanc, Albert Bazala, Drago Ćepulić, Vendelin Vasilj, Dominik Barač and Teofil Harapin.
In the third partwe made the the bibliography of philosophical works in the ISC. This study shows that the philosophical formation of the Independent State of Croatia is very rich, but difficult to see because of the numerous periodicals in which philosophers have published their texts. The amount of periodicals covered by this bibliography is as impressive as the number of philosophical inscriptions containing. |
