Naslov STAROKRŠĆANSKI SLOJ ARHITEKTURE U SALONI
Naslov (engleski) EARYCHRISTIAN FINDINGS OF ARCHITECTURE IN SALONA
Autor Ljubica Juroš
Mentor Željko Peković (mentor)
Član povjerenstva Vedran Barbarić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ana Torlak (član povjerenstva)
Član povjerenstva Željko Peković (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet Split
Datum i država obrane 2018-04-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest umjetnosti
Sažetak Ova diplomska radnja donosi pregled arhitektonskog sloja ranokršćanske Salone i njenog šireg područja. Analizom povijesnih izvora i razmatranjem dostupne literature te podataka koje su pružila arheološka istaživanja nastoje se prikazati glavne starokršćanske građevine koje su pratile pojavu kršćanstva u Saloni . Počevši od episkopalnog centra, kao religijskog centra tadašnje Salone, proučava se život starokršćanske zajednice salonitanaca. Prve građevine koje su ondašnji kršćani koristili u svrhu liturgije bile su velike dvorane od kojih su se kasnije razvili prvi oratoriji. Daljnji proces nastanka kršćanskog grada dobro je dokumentiran pronađenim natpisima biskupa graditelja, što bi se u prvom redu odnosilo na gradnju dviju episkopskih bazilika, gemina. Iz kompleksnosti gradnje episkopalnog centra vidljiva je gradnja u fazama, što je i potvrđeno istraživanjima. Istraživačima Salone osobito su zanimljive bile faze izgradnje baptisterija s piscinom, koja je kroz te nadogradnje mijenjala svoj oblik, da bi danas bila rekonstruirana opekama u križni oblik. S povećanjem broja kršćana u gradu pojavila se i potreba za izgradnjom novih bazilika unutar ali i izvan gradskih zidina. Od potonjih valja spomenuti bazilike na grobljima, koje su predstavljale mjesta posebne važnosti, odnosno mjesta kulta martira kao što je bio slučaj s relikvijama sv. Domnija na Manastirinama i sv. Asterija na Kapljuču. Nakon završetka progona kršćana ovaj dio Salone nije kasnije obnovljen niti su nad tim ostacima ikada kasnije podignute nove građevine. To se, međutim, ne može reći za starokršćanske bazilike na širem području Salone koje nisu u cijelosti istražene jer su imale ranosrednjovjekovne nadogradnje. U tom kontekstu lokaliteti koji su obrađeni u ovom radu, a to su Šuplja crkva i Gradina, smatraju se važnim lokalitetima srednjovjekovne hrvatske države, ali i vrijednim ranokršćanskim lokalitetima čiji značaj trebaju potvrditi dodatna istraživanja.
Sažetak (engleski) This master thesis brings a review of architectual layer of early-Christian city of Salona and its wider area. Analysing historical sources and considerating available literature provided by arceological research, major early-Christian remains that followed the emergence of Christianity in the city of Salona strive to be explained. Starting with episcopal center, as the religious center of former Salona, the life of the early Christian community is examined. First buildings used by christian community for religious purpose were large halls some of which later developed into the first oratorio. A further proces of building a christian city is well documented in inscriptions of bishop builder that were found, which, in the first place, refers to building of two episcopal basilicas gemini. From the complexity of building episcopal center, construction is visible in stages, as confirmed by research. Salona researchers were particulary interested in construction of baptistery with baptismal font, which has changed its form through these upgrades, to be reconstructed today by blades in the cross form. With the increasing number of Christians in the city, it was necessary to construct new basilicas inside and outside the city walls. Outside the city walls should be mentioned basilicas in the cemeteries, which are considered as places of particular importance, that is as places of the cult of martyrs as it was the case with the relics of St. Domnio on Manastirine and St. Astoria on Kapljuč. After the end of the persecution of Christians, this part of Salona was never later rebulid, and no new structures were ever built on these remains. This, however, can not be said for early-Christian basilicas in the wider area of Salona, which were not fully explored because they had early medieval upgrades. In this context, the sites discussed in this paper, namely Šuplja crkva and Gradina, are considered as important sites of medieval Croatian state, but also as valuable early-Christian sites the significance of which should be confirmed by further research.
Ključne riječi
Salona
ranokršćanstvo
bazilika
groblja
kult mučenika
Ključne riječi (engleski)
Salona. early-Christian
bazilics
cemeteries
cult of martyrs
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:172:751740
Studijski program Naziv: Povijest umjetnosti (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti (mag. educ. hist. art.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-05-02 10:49:46