Naslov Basna
Naslov (engleski) Fable
Autor Ivana Lijić
Mentor Tea-Tereza Vidović Schreiber (mentor)
Član povjerenstva Dodi Malada (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Tea-Tereza Vidović Schreiber (član povjerenstva)
Član povjerenstva Marijo Krnić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet (Odsjek za predškolski odgoj) Split
Datum i država obrane 2019-09-16, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Pedagogija
Sažetak U ovom radu prikazane su definicije basne kao i njene glavne značajke. Kronološki je naveden povijesni razvoj, od rane ljudske civilizacije pa sve do danas. Početak obilježava Ezop, kao prvi basnopisac, dok se kasnije javljaju poznati svjetski basnopisci poput La Fontainea, Krilova, Lessinga pa sve do hrvatskih basnopisaca kao što su Ivana Brlić- Mažuranić, Gustav Krklec, Vladimir Halovanić i dr. Iako se basna dugo smatrala prihvatljivom književnom vrstom samo za školsku i srednjoškolsku djecu, danas uočavamo da je basna prikladna za sve uzraste, već od rane dječje dobi pa nadalje. Kroz basnu se djetetu nudi mogućnost za učenje, za poticanje na kreativnost i dublje razmišljanje te su u tom kontekstu doneseni primjeri nekih basni („Lisica i roda“ i Halovanićevovih basni „Spužva i kreda“ te „Ptica selica“), čime se ponovno potvrđuje da basnu ne čine samo likovi životinja, već i nežive stvari. Basna pomaže djeci i odraslima shvatiti svijet u kojemu žive i odnose među ljudima. Ona ima odgojnu vrijednost jer pomaže djeci u emocionalnom razvoju, u pamćenju, mišljenju i zaključivanju.
Sažetak (engleski) This work presents definition of fable, as well its main features. Historical development from the early human civilization up to the present day is stated chronologically. The beginning of fables is marked by Ezop, as the first fable writer, while later well- known fable writers appears such as La Fontaine, Krilov, Lessing and all the way to Croatian fable writers such as Ivana Brlic-Mazuranic, Gustav Krklec, Vladimir Halovanic etc. In the past, fable was considered an acceptable book species only for school and high school children, but today fable is considered to be suitable for all ages, from early childhood onwards. Through the fable the child is offered the opportunity to learn, to encourage creativity and to think more deeply, so according to this context you can see examples of some fables like („Lisica i roda” i Halovanicevovih basni „Spuzva i kreda” and „Ptica selica”) where the thesis that the fable is made not only by the characters of animals but also by inanimate things is actually confirmed. Fables help children and adults understand the world in which they live and relate to people. It has educational value because it aids children in emotional development, memory, thinking and inference
Ključne riječi
basna
basnopisci
dijete
životinje
učenje
odgoj
Ključne riječi (engleski)
fable
fable writers
child
animals
learning
education
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:172:471076
Studijski program Naziv: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (univ. bacc. praesc. educ.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-10-07 10:54:16