Naslov ETIMOLOŠKA OBRADA POSUĐENICA ROMANSKOG PODRIJETLA U GOVORU PRIVLAKE Naslov (engleski) Rad ne sadrži naslov na drugom jeziku. Autor Maria Mariola Glavan Mentor Marina Marasović-Alujević (mentor)Član povjerenstva Joško Božanić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Maslina Ljubičić (član povjerenstva)Član povjerenstva Domagoj Vidović (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2019-07-19, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 811.163.42 - Hrvatski jezik Sažetak U radu smo obradili s etimološkog gledišta 440 posuđenica romanskog podrijetla koje su prikupljene u mjestu Privlake kod Zadra, čiji govor pripada južnočakavskom dijalektu. Korpus koji je predstavljen u disertaciji je prikupljen za vrijeme terenskog istraživanja u Privlaci. Zbog opširnost prikupljene građe je korpus sužen na slijedeća semantička domena: ribarstvo, pomorstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, bačvarska terminologija, poljoprivreda, stočarstvo te toponimija. Istraživanje je pokazalo
... Više da je najveći broj postotak poduđenica romanskog podrijetla preuzeto iz mletačkih idioma (70,9%), dok je manji broj preuzeto iz dalmatskog (15,7%) te talijanskog (7,7%). Razmjerno veliki broj mletacizama je logična poslijedica stoljenog prisustva mletačkog narječja kao jezik uprave i trgovine u Dalmaciji, dok je broj dalmatizama mnogo niži jer se radi o jezičnim reliktima iz supstratnog jezika na tlu Hrvatske, koji je dugo bio i adstratni jezik koji je sam pretrpio utjecaj mletačkog jezika sve dok nije potpuno izčeznuo. Talijanizmi uglavnom datiraju iz relativno kasnog perioda, iz XIX. i XX. stoljeća. Radom su obuhvaćeni i dalmatoromanizmi, dragocijeni upravo zbog svoje rijetkosti. Ukupno ih ima 61. To su: ârta, Batalȁža, Batalȁška glavȉca, Côkljin mȕja, dakmâr (i drakmâr te dȑkmar), gavûn, gavunâre, Jȁdarac, jârboja (i jârbol), Kapulȉčinka, konȍba, kȍslata, Králjev mȕja, krambučȅla, kûnjčar, kûnjka, lȕća, Mȁdavinka, Mlȁdenov mȕja, mȕja (i mûl te mũl), Mûl u Glaváncima, oprâla, ôrkula, pamparȍt, petrusȉmul, pospugȁti, pȍt, pulȉć, pulîngo, rumanȉja, sabûn, sabunȉć, Sabunȉć, Sȁbunike (i Sabunȉke), sabunjâr, Sabunjêre, sambunjâk, spȑtva, spȕga, Srȉdnja planûra, stȕpa, stȕpasto, Sȕpetar, sȕrganje, surgardȉn, surgȁti, škrȁpa, Škrȁpavac, škrpîna, škrpõč travȁč, škrpõč, Škrpõčevica, škrpũn, (po)škrpûniti, šûvor (iht.), tȁklja, trȁlja, traljȁti, tratûr (i trotûr), U bráke, brâk. Među njima je čak 16 toponima, ali motiviranih apelativima. Od tih 61 leksema njih su čak 24, premda dalmatoromanskog podrijetla, ipak posuđenice u vulgarnolatinskom jeziku, pretežno iz grčkog. Od 440 identificiranih romanizama 33 nisu etimološki obradili ni Vinja ni Skok u svojim rječnicima. Ti su banjadõr, bȉta i bȉtva, bûmbiti, đongulȉn i zjugulȉn, grȕja, kokodã, korȅnat i kurȅnat, Kulȉna, lânča, lantêrna, lebȉć, lebićâda, lôngo, Mȁdavinka, maeštrâl, meštrâl i maeštrã, mȁkina, mišćêr, pajûn, partênca, pȁš, pȍšta, sidošpȁnja, Sȕpetar, šifûn, šijȁti, šijavôga, špîna, štȅlja, štranbićâda, šufadîn, viôla, vȉžita te vogȁti.
Ovaj rad može poslužiti kao početna točka za daljnji rad na leksiku Privlake. Zapisivanjem i identificiranjem dalmatoromanskih posuđenica proširuju se naša saznanja o tom slabo dokumentiranom, autohtonom, mrtvom jeziku, koji je tako bitan ne samo zbog jezične povijesti hrvatskog jezika, nego i zbog svog položaja na razmeđu zapadnih i istočnih romanskih jezika. Sakrij dio sažetka Sažetak (engleski) In this work 440 romance loanwords from the town of Privlaka in Zadar County, in which a south Čakavian dialect is spoken, are analyzed from an etymological and lexicological standpoint. The corpus presented in the dissertation was compiled during fieldwork completed in the town of Privlaka. Due to the breadth of compiled data the corpus has been narrowed to include only the following semantic domains: fishing, seafaring, viticulture, olive growing and oil production, cooperage, land
... Više cultivation, animal husbandry and toponymy. The research has shown that the highest percentage of loanwords are taken from the Venetian dialect (70.9%), while a smaller percentage is derived from Dalmatian (15.7%) and Italian (7.7%). The proportionately high number of Venetian loanwords is the logical result of the presence of the Venetian dialect as the language of administration and commerce, which lasted for centuries. The number of Dalmatian loanwords is much lower, as Dalmatian was a substrate language in Croatia and was, for a long period, an adstrate language which was long under the influence of Venetian before dying out completely. The Italian loanwords generally date from a later period, being for the most part loanwords from the 19th and 20th century. Romance loanwords from Dalmatian are included in this work as well, precious due to their rarity. There are 61 covered in the dissertation, as follows: ârta, Batalȁža, Batalȁška glavȉca, Côkljin mȕja, dakmâr (and drakmâr, and dȑkmar), gavûn, gavunâre, Jȁdarac, jârboja (and jârbol), Kapulȉčinka, konȍba, kȍslata, Králjev mȕja, krambučȅla, kûnjčar, kûnjka, lȕća, Mȁdavinka, Mlȁdenov mȕja, mȕja (as well as mûl and mũl), Mûl u Glaváncima, oprâla, ôrkula, pamparȍt, petrusȉmul, pospugȁti, pȍt, pulȉć, pulîngo, rumanȉja, sabûn, sabunȉć, Sabunȉć, Sȁbunike (and Sabunȉke), sabunjâr, Sabunjêre, sambunjâk, spȑtva, spȕga, Srȉdnja planûra, stȕpa, stȕpasto, Sȕpetar, sȕrganje, surgardȉn, surgȁti, škrȁpa, Škrȁpavac, škrpîna, škrpõč travȁč, škrpõč, Škrpõčevica, škrpũn, (po)škrpûniti, šûvor (iht.), tȁklja, trȁlja, traljȁti, tratûr (and trotûr), U bráke, brâk. Among them are 16 toponyms, which are motivated by apellatives. Of these 61 lexemes, 24 of these, despite being of a Dalmatian romance origin, represent reflexes of loanwords in Vulgar Latin, of mainly Greek origin.Of the 440 identified romance loanwords 33 were not analysed with regard to etymology by niether Vinja nor Skok in their respective dictionaries. These are as follows: banjadõr, bȉta and bȉtva, bûmbiti, đongulȉn and zjugulȉn, grȕja, kokodã, korȅnat and kurȅnat, Kulȉna, lânča, lantêrna, lebȉć, lebićâda, lôngo, Mȁdavinka, maeštrâl, meštrâl and maeštrã, mȁkina, mišćêr, pajûn, partênca, pȁš, pȍšta, sidošpȁnja, Sȕpetar, šifûn, šijȁti, šijavôga, špîna, štȅlja, štranbićâda, šufadîn, viôla, vȉžita and vogȁti. This work may serve as a starting point for further research into the lexis of Privlaka. In documenting and identifying Dalmatian romance loanwords our knowledge of that poorly documented, autochthonous, dead language, so important not only to the linguistic history of the Croatian language, but also for its position at the crossroads between the Eastern and Western Romance langauges. Sakrij dio sažetka Ključne riječi
romanizmi
etimologija
Privlaka
privlački govor
jezična stratifikacija
mletacizmi
dalmatski.
Ključne riječi (engleski)
romance loanwords
etymology
Privlaka
the dialect of Privlaka
language stratification
Venetian
Dalmatian.
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:172:608398 Studijski program Naziv: Humanističke znanosti Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2019-11-18 11:15:01
