Naslov AUTONOMIJA KNEŽEVINE (OPĆINE) POLJICA OD OSNUTKA I REDAKCIJA POLJIČKOG STATUTA DO KRAJA DRUGE AUSTRIJSKE UPRAVE
Autor Luka Goreta
Mentor Marko Trogrlić (komentor)
Mentor Stjepan Ćosić (mentor)
Član povjerenstva Marko Trogrlić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Josip Vrandečić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet (Odsjek za povijest) Split
Datum i država obrane 2019-09-24, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest
Sažetak Ovaj rad predstavlja povijesnu kneževinu (općinu) Poljica od njezina mogućeg osnutka u srednjem vijeku i dokinuća poĉetkom XIX. st. u vrijeme francuske uprave u Dalmaciji nakon ĉega se ova mala autonomna „seljaĉka zajednica“, unatoĉ teškom porazu, trudila ponovno uspostaviti svoju stoljećima ĉuvanu samoupravu temeljenu na vlastitim pisanim zakonima, Poljiĉkom statutu. U kontekstu poljiĉkog nastojanja oĉuvanja autonomije kao glavne teme i problema kojim je prožet, ovaj rad iznosi važne znaĉajke identiteta Poljica i poljiĉkoga društva, opisuje događaje i politiĉke prilike na susjednim i na Europskim prostorima koji su se odrazili na zbivanja u Poljicima te iznosi organizacijska i kompromisna rješenja koja su doprinijela opstojnosti Poljiĉke knežije u okolnostima gotovo stalnog odupiranja pritiscima gospodarskih i politiĉkih interesa razliĉitih strana sve do kraja druge austrijske uprave u Dalmaciji poĉetkom XX. stoljeća. Uz kronološki prikaz politiĉkih zbivanja u kontekstu donošenja poljiĉkih zakona, prava i povlastica tijekom povijesnog bivanja pod vrhovništvom razliĉitih vladara (narodnih vladara, hrvatsko-ugarskih vladara, mletaĉkog i osmanskog vrhovništva, francuske i austrijske uprave), dio ovoga rada odnosi se na problematiku nastanka Poljiĉkog statuta te donosi neka znanstvena razmatranja o njegovim redakcijama i okolnostima u kojima su mogle nastati što se osobito odnosi na razdoblja priznavanja mletaĉkog ili osmanskog vrhovništva. Radi potpunije slike o važnosti autonomije u životu Poljica i njihovim zahtjevima nakon pada Venecije krajem XVIII. stoljeća, posljednja tri poglavlja bave se prikazom organizacije vlasti, posebno za vrijeme francuske, a posebno za vrijeme austrijske uprave u Dalmaciji. Dok su Habsburgovci u određenom smislu tolerirali poljiĉke povlastice, Napoleonova vlast nije imala sluha. Nakon pada Poljica i ukidanja autonomne uprave, Poljiĉani su i dalje u nekoliko navrata bezuspješno pokušali barem donekle vratiti stara prava i povlastice.
Sažetak (engleski) This paper refers to The Principality of Poljica (the historic Poljica Duchy) from its presumable foundation in the Medieval times to its decline in the beginning of the XIX century. It was after the period of French rule in Dalmatia when this tiny autonomous ''rural community'', in spite of a heavy defeat had made every effort to reestablish its, over centuries cherished self-government that was founded upon their own codified rules, The Statute of Poljica. In a context of the Poljica's attempt to preserve their autonomy as the main topic and then difficulties they had been overwhelmed with, this paper brings up relevant episodes on the identity of Poljica and its community, describes the events and political circumstances in the neighbouring and European teritories that were reflected in the happenings within Poljica. Furthermore, it tackles the organisational and the compromise solutions that had contributed to the viability of the Poljice Duchy under the circumstances of almost a constant resistance towards economic, political pressures and different stakeholder interests. Such an athmosphere had lasted until the end of the second Austria Hungary rule in Dalmatia – the beginning of the XX century. Besides a chronological overview of political developments, in the light of the adoption of the Poljica codified rules, entitlements and privileges under the supermacy of rulers (eg. national rulers, Croatian-Hungarian sovereigns, the Venetian and Ottoman supermacy, the French and the Austrians), a section of this paper referes to the creation of the Poljica Statute and brings up the scientific reflections on the redactions and the circumstances in which these may have been made, particularly, when it comes to the periods of recognition of the Venetian or Ottoman supermacy. To paint the full image on the importance of the autonomy for residents of Poljica and the requests claimed after the fall of the Republic of Venice in the end of XVIII century, the latest three chapters deal with an overview of organizational structure, during the French, and particularly during the rule of Austrian Administration in Dalmatia. While the Hasburgs in a specific sense tolerated the privileges of Poljica, Napoleon had not a tin ear for it. After the fall of Poljica and the abolishion of the autonomous administration, The Poljica citizens have tried repeatedly to reclaim to the fullest possible extent the old entitlements and privileges, on several occasions, however, without any success.
Ključne riječi
Poljiĉka kneževina
autonomna uprava
redakcije Poljiĉkog statuta
mletaĉko vrhovništvo
Osmansko Carstvo
francuska uprava
austrijska uprava
Ključne riječi (engleski)
The Principality of Poljica (The Poljica Duchy)
autonomous self-government
redactions of the Poljica Statute
the Venetian supermacy
Ottoman Empire
the rule of French Administration
the rule of Austrian Administration
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:172:483089
Studijski program Naziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički i istraživački Smjer: nastavnički i istraživački Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. hist.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-12-03 17:50:03