Terorizam se kroz povijest širio, mijenjao svoj oblik te postao kompleksniji. Od samih početakado danas ostao je usko vezan uz politiku. Suvremeni terorizam je zbog napretka tehnologije i globalne povezanosti putem interneta dobio svjetsku pozornicu za izvršene napade i veću moć zastrašivanja. Diskurs o terorizmu u masovnim medijima rezultira strahom od mogućih terorističkih napada u svijesti građana, čime se narušava normalna životna svakodnevica. Pojedinac postaje svjestan ugroženosti svojih t.emeljnih ljudskih prava tese razvija nesigurnost i ranjivost kolektivne svijesti građana.Filozofija se za razumijevanje fenomena terorizma pokazala od izuzetne važnosti. Mnogi filozofi detaljno su analizirali terorizam, osvijestili i razjasnili nejasnoće oko samog pojma te donijeli definicije koje omogućuju njegovo razumijevanje i pokazuju što terorizam zaista jest.Filozofi koji se bave pitanjem moralnosti, odnosno nemoralnosti terorizma većinom ga analiziraju s gledišta tri velike etičke teorije - aretičke etike ili etike vrlina, deontologije i konzekvencijalizma koje pripadaju normativnoj etici.Uz to, moralnost i nemoralnost terorizma analizira se i u kontekstu pravednog rata.