Nasilje u adolescentskim vezama tema je koja nailazi na sve veći interes znanstvenika upravo zbog svoje visoke prevalencije i posljedica koje ima po dobrobit i funkcioniranje mladih. Ovo istraživanje provedeno je s 376 sudionika (34,3% mladića, djevojaka 62%, 3,7% „ne želim se izjasniti“) u pet splitskih srednjih škola s učenicima različitih usmjerenja. Prosječna dob ispitanika bila je 17,48 godina. Istraživanjem su se ispitali iskustva i stavovi srednjoškolaca o partnerskom nasilju želeći steći uvid u dinamiku istog na lokalnoj razini. Osim toga, istraživanje je izvijestilo o nekim demografskim podatcima sudionika kao i o njihovom stupnju samopoštovanja. T-testom nezavisnih uzoraka utvrđena je statistički značajna razlika u razini samopoštovanja (t (355) = 3,115, p = 0,002) između mladića (M = 39,25, SD = 7,67) i djevojaka (M = 36,45, SD = 8,31), dok je Pearsonovim testom nezavisnosti utvrđeno nepostojanje statistički značajne povezanosti doživljenog nasilja i spola osim u slučaju prisile na spolni odnos (što su više doživjele djevojke), ali i statistički značajno viša sklonost mladića priklanjanju stereotipnim stavovima o rodnim ulogama i permisivnim stavovima prema nasilju u odnosu na djevojke. Navedeni podatci korišteni su u svrhu utvrđivanja njihove povezanosti sa spomenutim iskustvima i stavovima također primjenjujući Pearsonov test nezavisnosti. Istraživanje je pokazalo da osobe koje su odgojene u skladu s vjerskim načelima imaju veću sklonost izražavanju permisivnih stavova prema nasilju, dok su osobe s nižim samopoštovanjem doživjele više nasilja. Također, utvrđena je povezanost između stavova o rodnim ulogama i nekih oblika doživljenog nasilja. Konačno, osobe koje žive s oba roditelja doživjele su manje oblika nasilja. Zbog ograničenosti metodama i obujmom istraživanja nije moguće govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi navedenog, već isključivo o povezanosti dvije varijable. U raspravi se nude moguća objašnjenja dobivenih rezultata te implikacije za daljnje istraživanje i praktično djelovanje.