Naslov | I prestiti e neologismi nelle rubriche dei quotidiani italiani relative all'attualita |
Autor | Mateja Ćapin |
Voditelj/Mentor | Snježana Bralić (mentor)
|
Sažetak rada | Cilj ovog rada je analizirati učestalost upotrebe posuđenica i novotvorenica u rubrikama aktualnosti dviju talijanskih dnevnih novina Corriere della Sera i la Repubblica. Kako bi se postigao cilj analizirano je 11 brojeva dnevnih novina, od kojih je 5 brojeva Corriere della Sera i 6 brojeva la Repubblica. Osim dnevnih novina, konzultirani su talijanski rječnici i teorijska djela kako bi se proučio i definirao koncept posuđenica i novotvorenica, ali su konzultirane i neke web stranice.
U teorijskom dijelu ovog rada navedena je definicija posuđenica i novotvorenica te je objašnjena njihova važnost za talijanski leksik. Nadalje, objašnjeni su procesi tvorbe novotvorenica i vrste posuđenica. Također se govori o novinskom jeziku i o njegovim najbitnijim karakteristikama pokušavajući shvatiti zašto su posuđenice i novotvorenice bitne za novinski jezik.
Korpusni dio sastoji se od 150 primjera preuzetih iz novinskih rubrika, od kojih su 34 novotvorenice, dok je broj posuđenica koje se nisu prilagodile talijanskom jeziku 113, a broj prilagođenih posuđenica je 3. Nakon ove klasifikacije, novotvorenice su analizirane prema procesima tvorbe riječi, dok su posuđenice analizirane prema njihovom porijeklu.
Također, kroz tri grafička prikaza prikazuje se analizirani korpus i dobiveni rezultati.
Zahvaljujući provedenom istraživanju može se primjetiti da su posuđenice i novotvorenice važan dio talijanskog leksika. Novinari pogotovo koriste novotvorenice s ciljem da predstave nove pojave i otkrića te tako obogaćuju leksik. S druge strane, posuđenice također obogaćuju leksik, ali može se reći da je talijanski, vjerojatno poput mnogih drugih jezika, podvrgnut pravoj invaziji engleskih riječi. |
Ključne riječi | posuđenice novotvorenice dnevne novine |
Naslov na drugom jeziku (engleski) | LOANWORDS AND NEOLOGISMS IN ITALIAN DAILY NEWSPAPERS RELATED TO ACTUALITY |
Povjerenstvo za obranu | Maja Bezić (predsjednik povjerenstva) Snježana Bralić (član povjerenstva) Maja Bilić (član povjerenstva)
|
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanj | Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet |
Ustrojstvena jedinica niže razine | Odsjek za talijanski jezik i književnost |
Mjesto | Split |
Država obrane | Hrvatska |
Znanstveno područje, polje, grana | HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Romanistika
|
Vrsta studija | sveučilišni |
Stupanj | preddiplomski |
Naziv studijskog programa | Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni) |
Akademski / stručni naziv | sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) talijanskog jezika i književnosti |
Kratica akademskog / stručnog naziva | univ. bacc. philol. ital. |
Vrsta rada | završni rad |
Jezik | talijanski |
Datum obrane | 2016-09-23 |
Sažetak rada na drugom jeziku (talijanski) | L'obiettivo di questa tesina è di analizzare la frequenza d'uso dei prestiti e neologismi nelle rubriche d'attualità dei due quotidiani italiani: Corriere della Sera e la Repubblica. Per raggiungere questo scopo sono stati analizzati 11 quotidiani, dai quali 5 numeri di Corriere della Sera e 6 numeri di la Repubblica. Oltre ai quotidiani, sono stati consultati dizionari dell'uso e opere teoriche per studiare e definire il concetto dei prestiti e neologismi, ma anche vari siti Internet.
Nella parte teorica di questa tesina viene data la definizione dei prestiti e neologismi e viene spiegata la loro importanza per il lessico italiano. In più vengono spiegati i processi di formazione dei neologismi e i tipi di prestiti. Si parla inoltre del linguaggio giornalistico e delle sue caratteristiche più importanti cercando di capire perchè i prestiti e i neologismi sono importanti per il linguaggio giornalistico.
Nella parte operativa vengono portati 150 esempi tratti dalle rubriche giornalistiche, dai quali 34 sono neologismi, mentre il numero dei prestiti non integrati è 113 e dei prestiti integrati è 3. Dopo questa classificazione, i neologismi sono stati analizzati secondo la loro formazione, mentre i prestiti sono stati analizzati secondo la loro provenienza.
Inoltre, le tre rappresentazioni grafiche riportano il corpus analizzato e i risultati ottenuti.
Grazie alla ricerca svolta si può notare che i prestiti e i neologismi sono la parte importante del lessico italiano. I neologismi vengono usati soprattutto da parte dei giornalisti con lo scopo di rappresentare nuovi fenomeni e nuove scoperte e così arrichiscono il lessico. Dall'altra parte anche i prestiti arrichiscono il lessico, però si può dire che l'italiano, probabilmente come tante altre lingue, è soggetto a una vera invasione delle parole inglesi. |
Vrsta resursa | tekst |
Prava pristupa | Rad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove |
Uvjeti korištenja rada |  |
URN:NBN | https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:302576 |
Pohranio | Miljena Roje |