Paginacija
-
-
POETIKA I STILISTIKA USMENE LIRIKE NA PODRUČJU DALMATINSKE ZAGORE I ŠIBENSKOG ZALEĐA
-
Valentina Celić Hrvatske usmene lirske pjesme zapisivale su se od petnaestog stoljeća do današnjeg
vremena i dio su hrvatske tradicijske kulture. Ovaj rad donosi samo mali dio usmene lirike na
području šibenskog zaleđa. Dio se građe odnosi na već zapisane tekstove, dok je dio samostalni
terenski rad prikupljen u razdoblju od 2017. do 2021. godine. Navedeni su primjeri zapisani
autentično, potkrijepljeni su književnom teorijom raznih autora te su potom analizirani. Lirske
pjesme su...
-
-
POETIKA KNJIŽEVNOUSMENIH ŽANROVA U CETINSKOJ KRAJINI
-
Antea Bulić Kultura hrvatskoga naroda zbroj je svih materijalnih, duhovnih i socijalnih dobara koja su se tokom vremena skupila u njemu. U ovom radu daje se pregled nekoliko književnousmenih žanrova koji su karakteristični za područje Cetinske krajine, no ipak će naglasak biti na Sinjskoj krajini, a ne cjelokupnoj Cetinskoj krajini. Iako je obuhvaćen samo jedan dio toga izuzetno velikog područja, uočava se da je bogatstvo i raznolikost usmenih žanrova velika i zanimljiva. Među njima ističemo...
-
-
POETIKA PREDAJA I LEGENDI
-
Valentina Marjanović U završnom radu objašnjene su predaje i legende. Prve su povijesne predaje u kojima su izdvojene one o dolasku Hrvata na današnje prostore. Izdvojile su se i one koje govore o periodu osmanske okupacije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U tom periodu javljaju se uskoci i hajduci od kojih su se najviše istakli Andrijica Šimić i Petar Kružić. Etiološke predaje su predaje kojima se objašnjava podrijetlo mjesta i prezimena, u ovome radu konkretno prezime Gotovac te mjesta Visovac i...
-
-
POETIKA PREDAJA I LEGENDI CAVTATA I DUBROVNIKA U ETNOLOŠKOM I POVIJESNOM KONTEKSTU
-
Dora Memed Usmena književnost vrlo je važan dio kulture svakog naroda. Legende i narodne predaje značajan su dio usmene književnosti određenog naroda. Legende i narodne predaje mogu nam ponuditi puno više od kratkotrajne zabave i zanimljive priče, a to su informacije kao što su tadašnji običaji, način života ili praznovjerja. U radu su predstavljene narodne predaje i legende Cavtata i Dubrovnika koje su razvrstane po kategorijama. U radu možemo pronaći povijesne predaje u kojima nam je...
-
-
POETIKA PREDAJA I LEGENDI S POSEBNIM OSVRTOM NA SLIKU ČUDOTVORNE GOSPE SINJSKE
-
Josipa Buljan Usmena je književnost najstariji oblik književnosti kakvu danas poznajemo. Narodne
predaje i legende najvažnije su vrste usmene književnosti. Za predaju je karakteristično da se
u njezin sadržaj ne mora vjerovati, dok se u sadržaj legende vjeruje i zato ima veliku važnost
među pukom. Predaje se u književnosti klasificiraju na: povijesne, etiološke, eshatološke,
mitske (mitološke), demonske (demonološke) i pričanja iz života. Za svaku od njih vezane su
različite priče...
-
-
POETIKA SINKRONIJSKIH ZAPISA USMENIH PRIČA U DRNIŠKOM I IMOTSKOM KRAJU
-
Ozana Mešin Usmena književnost svjedoči o prošlosti pojedinca ili zajednice, o njihovoj kulturi, tradiciji i identitetu. To potvrđuje i ovaj rad u kojemu su opisane povijesne, etiološke i mitske predaje te legende drniškoga i imotskoga kraja. Priče kazivača pokazuju čitav sustav mišljenja, vjerovanja, moralnih vrijednosti, načina i uvjeta života ljudi s tih prostora. Nezanemariv je i uvid u povijesne okolnosti i zbivanja koje zapisani usmeni oblici nude. Možda se najviše ističe utjecaj...
-
-
POETIKA USMENE EPIKE IMOTSKOGA KRAJA
-
Tea Karoglan U ovom radu obrađena je tema usmene epske književnosti na području imotske krajine.
usmena književnost prenosi se s generacije na generaciju i stoljećima se razvija, mijenja i
prilagođava okolini u kojoj nastaje. Usmene priče dijele se na novele, bajke, basne, predaje,
legende, anegdote i šale. Novela je zatvoreni kratki prozni oblik, bajka je specifična zbog uloge
fantastičnog i mitološkog a basna zbog uloge životinjskih likova, svoje kratkoće i didaktičnosti.
Predaje...
-
-
POETIKA USMENIH LIRSKIH PJESAMA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U ŽABLJAKU KOD LIVNA
-
Gloria Lozančić Usmena je književnost umjetnost riječi koja se već stoljećima odražava na mnogobrojne ljudske naraštaje. Osim što je najstariji te najdugotrajniji oblik umjetničkog stvaranja jezičnim medijem, ona simbolizira svako ljudsko biće gdje najveću domenu postiže osjećajnost. Ta osjećajnost zapečaćena je u mnogim lirskim pjesmama počevši od ljubavnih, obrednih, poskočicama u kolu, uspavankama, šaljivim pjesmama itd., a ona najveća satkana je kroz nastale zapise. U većini...
-
-
POETIKA USMENOKNJIŽEVNE BAŠTINE POSUŠKOG KRAJA
-
Petra Bago U ovom radu prikazani su običaji Hercegovine, odnosno Općine Posušje i sela Bage. Rad je svojevrstan osvrt na hercegovačku prošlost, opisuje stare svadbene, božićne i uskrsne običaje te seoska slavlja, narodna vjerovanja i razmišljanja. Božić i Uskrs, kao najvažniji kršćanski blagdani oduvijek su bili razlog narodnog slavlja pa su se tako iz tih slavlja razvili narodni običaji koji se stoljećima prenose s koljena na koljeno. Svadbe, sijela i derneci zauzimali su središnje...
-
-
POETIKA USMENOKNJIŽEVNIH ŽANROVA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU CETINSKOGA KRAJA
-
Magdalena Bilonić Cilj je ovog rada bio prikazati kulturni identitet i tradicijsku ostavštinu Cetinskoga kraja s naglaskom na usmenoknjiževne žanrove koji su ujedno i njihov sastavni dio. U radu su sinergično zastupljene definicije, informacije i podatci iz stručne literature te iskustvena znanja i svjedočenja petero kazivača. Imajući uvid u znanstveno-teorijska znanja i spoznaje s jedne strane, a s druge strane živu riječ ljudi uklopljenih u kompleksan sustav društveno-tradicijskih odnosa, rad je...
-
-
POETIKA VODIČKE USMENE LIRIKE I RETORIČKIH OBLIKA
-
Roberta Skočić Ovaj rad donosi pregled usmene lirike i retoričkih oblika vodičke usmene književnosti. Terenskim se istraživanjem i razgovorom s mnogim kazivačima i kazivačicama, koji su rođeni i cijeli su život proveli u Vodicama, došlo do podataka i primjera nematerijalne baštine u Vodicama, uz popratnu materijalnu. Navedeni su primjeri zapisani autentično, potkrijepljeni su književnom teorijom raznih autora te su poneki stilistički analizirani i/ili interpretirani. Rad obuhvaća vjersku i...
-
-
POGLED U JEZIK "CVITA RAZGOVORA" FILIPA GRABOVCA
-
Petra Milković Fra Filip Grabovac bio je svećenik, profesor, propovjednik, vojni kapelan, pjesnik i prozaist. Kao dječak otišao je u franjevački samostan na Visovcu. Život među franjevcima naučio ga je zajedništvu te je i sam osjetio poziv da postane svećenik, stoga odlazi u samostan u Zaostogu gdje se i zaredio. Kao pripadnik Provincije Presvetoga Otkupitelja poslan je da svoju svećeničku dužnost obnaša kao vojni kapelan na području Mletačke Republike, tako je iz prve ruke upoznao život...
Paginacija
