Paginacija
-
-
USMENA LIRIKA I STARINSKI OBIČAJI U IMOTSKOME KRAJU
-
Toni Ćapeta U ovom radu daje se pregled usmenih predaja i starinskih običaja u Imotskoj krajine.
Opisuju se običaji i vjerovanja glede Uskrsa i razdoblja korizme, kao i Božiča i predbožićnog,
odnosno adventskog razdoblja koje mu prethodi. Običaji i vjerovanja sagledani su u kontekstu
njihove funkcije u društvu i užoj zajednici kojoj pripadaju te se analizira njihovo porijeklo i
značenje kako za pojedinca, tako i za narod kao takva. Štoviše, analizira se isprepletenost i
odnos...
-
-
USMENE LIRSKE PJESME U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U VRLIČKOM KRAJU
-
Antea Duvnjak Ovaj završni rad prikazuje usmene lirske pjesme u etnološkom kontekstu u Vrličkom kraju. Autorica svoja razmišljanja usko veže uz bogatu povijest i široku vrličku tradiciju koja obiluje različitim običajima, a temelje pronalazi unutar obitelji i župne zajednice. Promatrajući stanovnike Vrlike i okolice unutar jedne kalendarske godine, autorica iznosi sve najvažnije blagdane i običaje koje su naši pradjedovi i prabake naslijedili od svojih predaka i nastavili prenositi na...
-
-
USMENE LIRSKE POVIJESNE PJESME
-
Ivana Granić Usmena književnost najstarija je vrsta književnosti koja se odlikuje svojom dugotrajnošću i pjevačima koji su usmena djela prenosili s koljena na koljeno. Usmena književnost uvijek je prethodila pisanoj. U kasnijim razdobljima taj je proces u nekim slučajevima bio obrnut. Sustav usmene književnosti dijeli se na: lirsku poeziju, epsku poeziju, priče (pripovijetke), dramu (folklorno kazalište), retoričke oblike te mikrostrukture (poslovice, zagonetke). Jedna od vrsta lirske poezije...
-
-
USMENO-KNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM I TEOLOŠKOM KONTEKSTU U KRIVODOLU KOD IMOTSKOGA
-
Maja Bašić U narodnom životu i običajima najbolje su očuvane duhovne vrijednosti hrvatske baštine, a hrvatska usmena književnost važan je pokazatelj tradicijske kulture. U ovom radu opisani su pučki običaji i usmeno-književni oblici iz Krivodola kod Imotskoga. Terenskim zapisima kazivanja starijih mještana dodani su opisi i pojašnjenja pojedninih običaja i usmeno-književnih oblika o kojima kazivači govore. Zabilježeni su adventski i božićni običaji, korizmeni i uskrsni, običaji...
-
-
USMENO-KNJIŽEVNA BAŠTINA U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI ŽIRJA
-
Vana De Pol U ovom završnom radu, obrađuje se tema Usmeno-književna baština u suvremenoj etnografiji Žirja.
Kao što sam već spomenila, ovaj je otok poseban iz više razloga. Ističe se svojim osobitim položajem, prirodnim odlikama i ranim životom na njemu. Njegovoj naseljenosti (od prapovijesti) svjedoče materijalni ostaci, rano se spominje u pisanim izvorima J. Šižgorić i A. Fortis , ali i u drugim očuvanim dokumentima hrvatske povijesti.
Koliko je zanimjiva i zadivljujuća povijest...
-
-
USMENO-KNJIŽEVNA BAŠTINA U ŠIROKIMA I PRIMOŠTENU
-
Sanja Cvitanović Važan čimbenik kulture naroda jest njegova baština koja je ponajbolje očuvana u njegovu životu i običajima. Život i običaji naroda podložni su promjenama protokom vremena. Na njihovo mijenjanje utječu povijesne, društvene, gospodarske i političke prilike. Kako bi se baština očuvala i zaštitila od zaborava, od iznimne je važnosti zapisivanje usmenih tekstova. Cilj ovog rada jest očuvanje baštine Primoštena i Široka; u njemu se nalaze zapisi kazivanja mještana. Kazivanja...
-
-
USMENO-KNJIŽEVNI ŽANROVI U KORĈULANSKIM BLAGDANSKIM, SVADBENIM I DRUGIM OBIĈAJIMA
-
Tanja Žuvela Ovaj završni rad govori o obiĉajima, kako onim blagdanskim tako svadbenim i pokladnim koji su karakteristiĉni za mali povijesni gradić, Blato na Korĉuli. Nakon kratkog opisa otoka Korĉule i samoga Blata opisuju se najprije blagdanski obiĉaji, boţićni i korizmeni, od kojih je najbitnije spomenuti tzv. blatsko veseljenje. Veseljenje je stari blatski obiĉaj - grupe mladih i starijih veseljalaca, glazbara i pjevaĉa po dugogodišnjem blatskom obiĉaju i kršćanskoj tradiciji obilaze...
-
-
USMENOKNJIŢEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U DRNIŠKOM KRAJU
-
Antonia Marijanović U ovom radu prikazani su usmenoknjiţevni oblici drniškog kraja koji obuhvaćaju
povijesne, etiološke i demonološke predaje. Povijesne se, uglavnom, tiĉu turske vladavine, a
etiološke nastaju iz potrebe za objašnjenjem nastanka naziva pojedinih lokaliteta, mjesta i
drugih stvari.
S druge strane, demonološke predaje podrazumijevaju vjerovanje u onostrana bića,
vještice i Sotonu. Poseban naglasak stavljen je na crkveno-puĉku baštinu ĉiji se prikaz oĉituje
u boţićnim...
-
-
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U DUVANJSKOM KRAJU
-
Tomislav Čota Cilj završnoga rada bio je vjerodostojno prikazati tradicionalne običaje, vjerovanja i
predaje duvanjskog kraja. Na nekim mjestima u radu možemo vidjeti kako su stari ljudi bili
skloni vjerovanju u neobjašnjive fenomene i priče, ali u tome je i bit svega jer takve priče
dobiju svoj smisao tek kad povjerujemo u njih. Druga poglavlja pokazuju kako je sustav
usmene književnosti raznolik i kompleksan te kako je on napredovao kroz povijest: od „rekla
– kazala” i prenošenja...
-
-
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU DUGOPOLJA I ZAGORE
-
Ana Čavka U hrvatskom jeziku riječ zagora termin je koji je često korišten prilikom određivanja područja koja su gospodarski i politički važnija od drugih. Općina Lećevica jedna je od manjih u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u njezinu su sastavu naselja: Divojevići, Kladnjice, Lećevica i Radošić. Prostor Lećevice ističe se tipičnim krškim obilježjima. Općina Dugopolje nalazi se u samom središtu Dalmacije. Povijest naseljavanja Dugopolja seže još od prapovijesnog doba, o čemu...
-
-
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU UNEŠIĆKOG KRAJA
-
Tea Bilić Unešić je maleno mjesto u Dalmatinskoj zagori s bogatom kulturnom baštinom. U prošlosti su nazivi bili posjed Unešić (possessionem Ugnesich) iz 1388.godine te selo Unešić (villa Ugnesich) iz 1434. godine. Mjesto je bilo opustošeno nakon turskih osvajanja u 16. i 17. stoljeću, stanovništvo prognano, a nakon 1669. je ponovno naseljeno. U ovom radu prikupljen je dio zapisa o običajima unešićkoga kraja koji svjedoči iznimnom kulturnom blagu. Nažalost, mnogi su običaji nestali,...
-
-
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI STUDENACA KOD IMOTSKOGA
-
Marija Vuković Tema ovoga rada jest Usmenoknjiževna baština u suvremenoj etnografiji Studenaca kod Imotskoga. Usmena književnost najstariji je i najdugotrajniji oblik književnosti koji u Hrvatskoj postoji od davnina pa tako i u Studencima, malom mjestu Dalmatinske zagore, s bogatom usmenom književnošću. Zahvaljujući tome u radu su obrađene usmene lirske pjesme, predaje, pričanja iz života, ganga, običaji u vrijeme poklada i svadbe te mudre izreke. U tekstovima se pronalaze mnogi mitski...
Paginacija
