Zbog straha od sloma kapitalističkog tržišta, buržoazija domaćim vladama nameće politiku ekspanzije; Europa se otvara svijetu čime se rađa svjetsko tržište, a kapitalizam dobiva globalni značaj. Preslikavanjem ekonomskih koncepata u politiku dolazi do bitne promjene u filozofiji politike te samoj praksi provođenja, a kapitalizam se integrira u političku strukturu kroz ideju slobodnog tržišta. Imperijalizam i totalitarizam su posljedice kapitalizma. Totalitarizmu nedostaje opće značenje kao što ga ima imperijalizam zato se kroz analizu tog političkog pojma dolazi do preispitivanja starih koncepata te novih metoda državnog upravljanja. Neoliberalizam je novi oblik državnog upravljanja; državno upravljanje zavisi o tržištu. Novac je nužan za ostvarenje slobode u neoliberalnom kapitalističkom društvu. Novac je produkt tržišta, neimanje novca znači neuspjeh na tržištu te dokidanje slobode. Novac je pokretač neoliberalnog kapitalizma te je ono zapravo novac-dug-kredit. Putem različitih oblika indoktrinacije vrši se upravljanje društvom koje se bazira na akumulaciji duga te proizvodnji zaduženog čovjeka. Animal laborans nadvladava homo fabera kao što jednodimenzionalno društvo nadvladava svoje povijesne alternative. Filozofija kao najslobodnija od svih znanosti ima zadaću iznaći izlaz iz neoliberalne ideologije.