Naslov PRAŠKO PROLJEĆE I NJEGOV UTJECAJ NA GIBANJA U HRVATSKOJ 1967. - 1971.
Autor Mislav Čović
Mentor Aleksandar Jakir (mentor)
Član povjerenstva Mladenko Domazet (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Aleksandar Jakir (član povjerenstva)
Član povjerenstva Edi Miloš (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet Split
Datum i država obrane 2024, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest
Sažetak Praško proljeće je razdoblje političke liberalizacije i masovnih prosvjeda u
Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici koje započinje 5. siječnja izborom Aleksandra
Dubčeka za prvog sekretara Komunističke Partije Čehoslovačke. Nastavio se do 21.
kolovoza 1968., kada su Sovjetski Savez i većina članica Varšavskog pakta izvršili
vojnu intervenciju u zemlji kako bi potisnuli reforme. Reforme Praškog proljeća bile su
snažan pokušaj Dubčeka da građanima Čehoslovačke omogući dodatna prava u činu
djelomične decentralizacije gospodarstva i demokratizacije. Nakon invazije,
Čehoslovačka je ušla u razdoblje poznato kao normalizacija, u kojem je Gustáv Husák
poništio gotovo sve reforme. Kao reakcija na sovjetsku vojnu intervenciju, u Europi se
dogodio razvoj eurokomunizma koji djeluje suprotno od Sovjetskog Saveza, odnosno
na demokratski način. Njegov cilj kao potpuna suprotnost sovjetskome modelu jest
program mirnog i demokratskog prijelaza u socijalizam. Hrvatsko proljeće je reformno
razdoblje u hrvatskoj povijesti koje započinje krajem 1960-ih i završava početkom
1970-ih. Uzročnici toga razdoblja su bila tri čimbenika: pitanje gospodarstva, pitanje
nacionalnosti i ravnopravnosti te pitanje jezika i identiteta. Gospodarstvo Jugoslavije
60-ih godina prošlog stoljeća zahvatila je ekonomska kriza, a u poduzećima u Hrvatskoj,
ali i općenito u partijskom vrhu, su prevladavali Srbi. Pitanje hrvatskog jezika se
pokušalo riješiti Novosadskim dogovorom i stvaranjem zajedničkog srpskohrvatskog
pravopisa koji nije sadržavao hrvatsku terminologiju. Svi ovi čimbenici zajedno su
utjecali na stvaranje hrvatskog nacionalnog pokreta. Hrvatsko proljeće je imalo tri
središta: reformisti unutar CK SKH, intelektualci i znanstvenici okupljeni oko Matice
hrvatske u Zagrebu te zagrebački studenti i njihov pokret. Zajednički su djelovali s
ciljem reformiranja Federacije, kako bi se ona demokratizirala te kako bi se uvelo
samoupravljanje. Međutim, javljanje političke oporbe, a samim time i pojava
nacionalnog osjećaja kod naroda, nije naišlo na odobravanje komunističkog režima.
Ubrzo je Hrvatsko proljeće ugušeno sječom hrvatskog političkog vrha u Karađorđevu.
Sažetak (engleski) The Prague Spring is a period of political liberalization and mass protests in the
Czechoslovak Socialist Republic, which began on January 5 with the election of
Alexander Dubček as the first secretary of the Communist Party of Czechoslovakia. It
continued until August 21, 1968, when the Soviet Union and most of the Warsaw Pact
members intervened militarily in the country to suppress the reforms. The reforms of
the Prague Spring were a strong attempt by Dubček to provide the citizens of
Czechoslovakia with additional rights in the act of partial decentralization of the
economy and democratization. After the invasion, Czechoslovakia entered a period
known as normalization, in which Gustáv Husák reversed almost all reforms. As a
reaction to the Soviet military intervention, the development of Eurocommunism took
place in Europe, which works opposite to the Soviet Union, i.e. within a democratic
way. Its goal, as the complete opposite of the Soviet model, is a program of a peaceful
and democratic transition to socialism. The Croatian Spring is a reform period in
Croatian history that begins at the end of the 1960s and ends at the beginning of the
1970s. The causes of that period were three factors: the issue of the economy, the issue
of nationality and equality, and the issue of language and identity. In the 60s of the last
century, the economy of Yugoslavia was affected by an economic crisis, and Serbs
predominated in companies in Croatia, as well as in the party leadership in general. The
issue of the Croatian language was tried to be resolved by the Novi Sad agreement and
the creation of a common Serbo-Croatian orthography that did not contain Croatian
terminology. All these factors together influenced the creation of the Croatian national
movement. The Croatian Spring had three centers: reformists within the Central
Committee of the SKH, intellectuals and scientists gathered around Matica hrvatska in
Zagreb, and Zagreb students and their movement. They worked together with the goal
of reforming the Federation, in order to democratize it and to introduce self-governance.
However, the emergence of political opposition, and thus the emergence of national
sentiment among the people, was not approved by the communist regime. Soon the
Croatian Spring was suffocated by the purge of the Croatian political leadership in
Karađorđevo.
Ključne riječi
Praško proljeće
reforme
vojna intervencija
eurokomunizam
Hrvatsko proljeće
samoupravljanje
Matica hrvatska
CK SKH
Ključne riječi (engleski)
Prague Spring
reforms
military intervention
Eurocommunism
Croatian Spring
self-governance
Matica hrvatska
CC League of Communists of Croatia
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:172:027443
Studijski program Naziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički i istraživački, Nastavnički, Istraživački Smjer: nastavnički i istraživački Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. hist.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-10-01 12:32:05