Naslov SPLITSKI SALON-ANALIZA GENEZE I ZNAČENJA ALTERNATIVNOG IZLOŽBENOG FORMATA
Autor Božo Kesić
Mentor Dalibor Prančević (mentor)
Član povjerenstva Ivana Meštrov (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Dalibor Prančević (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ivan Šimat (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet (Odsjek za povijest umjetnosti) Split
Datum i država obrane 2015-02-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest umjetnosti Povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija
Sažetak Ono što danas prepoznajemo pod pojmom Salona u svim svojim različitostima vuče korijene iz Francuske u sedamnaestom stoljeću gdje se naziv izvorno referirao na bogatije uređenu gostinjsku sobu tipičnu za stanove aristokracije. S vremenom, izgubila se njena funkcija u smislu privatnog stanovanja i pojam salona označavao je druženja istaknutih pojedinaca koje je priređivala vladarska elita, posebice plemkinje.
Brojnost i pojačana raznovrsnost Salona rezultirala je pojavom„umjetničkog“ Salona (Art Salon), koji nastaje 1667. godine u kraljevskoj palači (Palais Royale) pod okriljem kraljevske akademije slikarstva i skulpture (Académie Royale de peinture et de sculpture).
Kroz sljedeća dva stoljeća, format salona konstantno se razvijao, što je dovelo do njegovog širenja u druge zemlje pa tako i u Hrvatsku, gdje je 1898. ustanovljen Hrvatski Salon, obilježen sukobom Vlahe Bukovca i Ise Kršnjavija.
Sljedeća velika izložba na našem tlu bio je Proljetni salon koji je protekao u znaku djelovanja umjetničkih grupacija od kojih je u kontekstu teme ovog rada najupečatljivije društvo Medulić.
1954. osnovan je Riječki salon koji je postavio novi standard organiziranja izložbe suvremene problematike. Za njegovim primjerom osnivane su lokalne inačice salona u drugim Hrvatskim gradovima, pa tako i u Splitu 1969.
Izložbena manifestacija Splitskog salona započeta je kao godišnja smotra na kojoj je prezentirana i ocjenjivana recentna umjetnička produkcija splitskih umjetnika kao odgovor revijalnim izložbama poput one Prvomajske, a sve kako bi se oformila i popularizirala čvrsta likovna scena koja bi se s vremenom mogla identificirati kao nacionalna. Na izložbi su se mijenjale mnoge generacije umjetnika, izbornika i koncepcija koje su oblikovale ovu priredbu tijekom godina.
Rezultatom toga, danas se ne može kazati kako je Splitski salon još uvijek isključivo periodična smotra na kojoj se prezentiraju i ocjenjuju recentna i, ne uvijek nužno, kvalitetna likovna dostignuća, već je izrastao u priredbu šireg kulturnog i društvenog utjecaja.
Sažetak (engleski) „Salon“ as it is known today in all of its variety, goes back to seventeenth century France, where the term originally refered to a luxuriously decorated guest room typical for the flats of aristocracy. Over time, its function in terms of private residence had been lost and the term signified get-togethers of eminent intellectuals organised especially by female members of the ruling elite.
Increase in number and activity of salon gatherings resulted in the occurence of the Art Salon, which was founded in 1667, Royal Palace, within the Royal Academy of Painting and Sculpture (Académie Royale de peinture et de sculpture).
During the next two centuries, format of the salon exhibition had constanly been evolving, which led to its expansion to other countries, including Croatia, where in 1898 Croatian Salon was established, notable for the ideological conflict between Vlaho Bukovac and Iso Kršnjavi.
Next great exhibition on Croatian soil was Proljetni (Spring) Salon, which was marked by the activity of homogenic groups of artists, such as Artistic society Medulić.
Rijeka Salon was founded in 1954 and it set a new standard in the organisation of contemporary art exhibitions. Following this example, local versions of salons were also established in other Croatian cities, including Split in 1969.
Split Salon started off as a juried annual exhibition of recent artistic production. As opposed to art guild exhibitions such as Prvomajska, it was a place where artists' works were evaluated and selected based on quality and not on membership in artistic association. The goal was to gather and promote members of the local artistic scene, which in time could be identified as national. Several generations of artists, curators and exhibition concepts have modeled the exhibition over time.
As a result of that, we can say today that Split Salon does not merely represent a single exhibition where recent (and not necessarily quality) artistic production is evaluated and displayed, but has grown to become a manifestation of wider cultural and social influence.
Ključne riječi
Salon
Akademija
alternativni salon
izložbeni format
Hrvatski salon
Proljetni Salon
Umjetničko društvo Medulić
Riječki salon '54
izložba suvremene umjetnosti
Splitski salon
žiri
suvremena umjetnička produkcija
izložbeni koncept
kulturna manifestacija
Ključne riječi (engleski)
Salon
Academy
alternative salon
exhibition format
Croatian Salon
Proljetni Salon
Artistic society Medulić
Rijeka Salon '54
contemporary art exhibition
Split Salon
jury
contemporary artistic production
exhibition concept
cultural manifestation
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:172:392789
Studijski program Naziv: Povijest umjetnosti (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti (mag. educ. hist. art.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2017-06-19 08:22:54