Naslov LIKOVNA SCENA U SPLITU 1970.-IH Autor Gabrijela Terze Mentor Ljiljana Kolešnik (mentor)Član povjerenstva Ljiljana Kolešnik (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Ivana Meštrov (član povjerenstva) Član povjerenstva Dalibor Prančević (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2015-01-09, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Sažetak Gospodarski rast, industrijski uzlet i razvitak turizma uzrok su brojnim promjenama koje su se dogodile u Splitu 1970-ih, od kojih se ističu one u urbanističkom razvoju grada (projekt Splita 3, izgradnja u sklopu Mediteranskih igara) i nastanak Sveučilišta. Splitsku likovnu, kao i čitavu kulturnu scenu 70-ih karakterizira izrazito institucionalizirani način kulturne proizvodnje, iako su se promjene na jugoslavenskoj i međunarodnoj likovnoj sceni odrazile i na način shvaćanja umjetnosti u lokalnom kontekstu. Tako do prvih manifestacija nekonvencionalnih načina umjetničkog djelovanja na tragu konceptualne umjetnosti dolazi 1968. aktivnostima grupe Crveni Peristil. Linija radikalnijih oblika umjetničke prakse nastavljena je krajem 80-ih, dok je 70-e obilježio kontinuitet estetike 50-ih i 60-ih – apstrakcija, obnovljeni nadrealizam i naiva, te individualni autorski izričaji. Likovna scena prikazana je nizom izložaba – uz samostalne izložbe i skupne manifestacije (Splitski salon, Prvomajska izložba, Bijenale suvremene grafike, Omladinski salon i Bijenale slika malog formata), prikazana je i izložbena djelatnost mnogobrojnih udruga umjetnika-amatera. Uz već afirmiranu generaciju slikara (Antun Zupa, Ante Kaštelančić, Josip Botteri Dini) počinje izlagati i mlađa generacija (Jakov Budeša, Mile Skračić, Petar Jakelić, Jurica Kezić, Velebit Restović), dok se među kiparima ističu Vasko Lipovac, Kažimir Hraste i Kuzma Kovačić. Dominantna obilježja likovne scene – konzervativizam i akademizam umjetničkih krugova – utjecali su na stagnaciju u likovnom smislu i izostanak radikalnijih oblika umjetničke prakse, uz iznimku malobrojnih autora konceptualne scene, među kojima se ističe djelovanje Gorkoga Žuvele. Stoga su u likovnoj kritici tog razdoblja česte polemike u vezi vrijednosnih kriterija, podjednako onih kojima se prosuđuje tradicionalnija, modernistička kao i suvremena umjetnička produkcija. S namjerom da se prikažu ideje i problemi područja vizualne kulture, dan je prikaz fotografske, kinoklupske, dizajnerske i kazališne scene, pri čemu se nastoji ukazati na njihovu međusobnu isprepletenost i ulogu umjetnika i kulturnih radnika u nastanku izvaninstitucionalne, alternativne kulture. Sagledavanje popularnokulturnih fenomena usmjereno je na Splitski festival i rock-kulturu – na novinske članke, kulturne i omladinske časopise koji pružaju uvid u širi društveni kontekst likovne i kulturne scene Splita 70-ih.
Sažetak (engleski) Economic growth, industrial take-off and the development of tourism are the cause of many changes that took place in Split in the 1970s, of which the most notable ones are those in the construction plan (project Split 3, the construction for the Mediterranean Games) and the development of the University. Split art scene (as well as the whole cultural scene) during the 70s is characterized by institutionalized approach, however, changes in the international scene had influence in artistic production – the first event of non-conventional modes of artistic activity comes in 1968. with the action made by group Red Peristyle. Radical forms of artistic practice continued in the late 80s, while in the 70s continuity aesthetics of the 50s and 60s took place - an abstraction, surrealism renewed and naive, and the individual author expressions. Art scene is presented by a series of exhibitions – with solo exhibitions and group events (Split Salon, May Day exhibition, Biennale of contemporary graphics, Youth Salon and Biennial exhibition of the small format), as well as the exhibiting activity of numerous associations of artists-amateurs. In addition to the well established generation of painters (Antun Zupa, Ante Kaštelančić, Josip Botteri Dini), the younger generation begins to exhibit (Jakov Budeša, Mile Skračić, Peter Jakelić, Jurica Kezić, Velebit Restović), while among the sculptors Vasko Lipovac, Kažimir Hraste and Kuzma Kovačić stand out. The dominant characteristics of the art scene – conservatism and academicism – have resulted in stagnation in the artistic sense and the lack of contemporary art (with the exception of a few authors, among which the significant work of Gorki Žuvela), so in art criticism occurred polemics concerning the criteria of traditionalism and actuality. In order to present the ideas and problems of the field of visual culture, a review of photographic, cinemaclub, designer and theater productions is given with an effort to point out their mutual interpenetration and the role of artists and cultural workers whose activity had distinction of non-institutional cultural action. Split Festival and rock culture are examples of pop cultural phenomena, while newspaper articles, culture and youth magazines provide insight and help reconstruct the context of the Split social scene in the 70s.
Ključne riječi
Split
splitska kulturna scena
likovna umjetnost
vizualna kultura
popularna kultura
kulturne politike.
Ključne riječi (engleski)
Split
Split's cultural scene
fine arts
visual culture
popular culture
cultural policies
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:172:903968 Studijski program Naziv: Povijest umjetnosti (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2017-06-19 10:06:51
