Pages
-
-
ESPRESSIONI AVVERBIALI DI MODO O MANIERA
-
Emilia Zorana Kovačević Prilog je nepromjenjiva vrsta riječi koja se prilaže drugim vrstama riječi kako bi ih pobliže odredila. Prilozi označavaju različite okolnosti u kojima se ostvaruje radnja, stanje ili zbivanje glagola, a te okolnosti mogu biti: vrijeme, mjesto, način, uzrok, količina.
Rad se bavi analiziranjem označavanja načina, u odnosu na gramatičku analizu i analizu rečenice. U talijanskom jeziku način se može označiti:
1) jednom riječju – prilogom ili pridjevom u službi priloga;
2)...
-
-
ETIKA I LJUDSKA PRAVA
-
Zvjezdana Cah Postoji važna korelacija između morala, etike i ljudskih prava. Moral jest navika i način života. U etičkim diskusijama nema jasne crte između etike kao filozofske discipline i morala kao subjekta. Ljudska prava su prava koja pripadaju individualcu ili grupi individualaca. Moderna ljudska prava počela su se razvijati u modernom vremenu, poslije Thomasa Hobbesa i Johna Lockea. U njihovim knjigama čitamo o tome da ljudska prava proizlaze iz ljudske prirode i njezinog svojstva. Danas...
-
-
ETIKA IMIGRACIJE I LIBERALNI REALIZAM
-
Lucija Grgić Ovaj rad kroz objašnjavanje etike imigracije ukratko iznosi normativne probleme s kojima se države susreću prilikom kretanja pojedinaca preko granica. Naglasak se stavlja na probleme vezane za status, prava i životne šanse imigranata, dakle moral i prava zauzimaju središnje mjesto. Velik dio rasprave u etici imigracije bavi se pitanjem imaju li države pravo ograničiti imigraciju te na kojim kriterijima i vrijednostima bi se takva imigracijska politika temeljila. Postoje mnoge teorije...
-
-
ETIKA SPECIZMA
-
Sanja Spahović Etika i bioetika kao filozofske discipline, u ovom razdoblju previranja i konformističkog načina života,
potrebnije su nego ikada prije u povijesti ljudske vrste. U ovome radu prikazat ćemo kako su se razvijala
etika kroz povijest te kada je nastala bioetika. U kontekstu bioetike detaljno ćemo razmotriti koncept
specizma, tko ga je prvi put uveo u filozofiju i njegovu sličnost s drugim vrstama diskriminacija. Osim
toga, iznijet ćemo stavove tri vodeća filozofa kada se radi o...
-
-
ETIČKO OBRAZOVANJE U FILOZOFIJI S DJECOM
-
Nela Vranješ Etika je učenje o moralu, dok je moral skup nepisanih pravila kojima se vodimo kroz život.
Etičko obrazovanje spaja etiku, moral i filozofiju. Predstavlja posebnu vrsta obrazovanja
mlađih generacija, koje je neophodno da bi se djeca razvila u kvalitetne ličnosti posjedujući
moć rasuđivanja. Nastava usmjerena na etičko obrazovanje mladim ljudima pomaže u
razumijevanju realnosti i značaja problema morala u današnjem društvu. Filozofija s djecom
pedagoški je i filozofski...
-
-
ETNO-FILOLOŠKA BAŠTINA U DRNIŠKOM KRAJU
-
Dalia Bojčić U ovom radu prikazan je nekadašnji život ljudi drniškog kraja. Poseban naglasak stavljen je na crkveno-pučku baštinu, odnosno običaje prilikom svetkovine blagdana kao što su Badnjak, Božić te Uskrs. Uz to, daje se pregled nekoliko književnousmenih žanrova koji su karakteristični za drniško područje. Prikazane su usmene pučke lirske pjesme među kojima se ističe vjerska lirika te narodne pjesme izvođene na tradicionalnim glazbalima kao što su gusle i diple. Od ostalih...
-
-
ETNO-FILOLOŠKI PRINOSI KULTURNOJ BAŠTINI ZAPADNE HERCEGOVINE
-
Klara Jurčević Pod okriljem važnosti usmene književnosti, u ovom radu prikazani su etno- filološki prinosi s područja Zapadne Hercegovine, s posebnim osvrtom na selo Biograci. Kako je tradicija obuhvatila sve trenutke čovjekova života, od svakodnevnice, najvažnijih događaja, slavlja, glazbe, plesa do težačkih poslova i načina odmora, tako je i u radu opisana crkveno – pučka baština: blagdani – Uskrs, Božić, Sveti Jure kao i značajni dani tog razdoblja u godini. Blisku povezanost...
-
-
ETNOCENTRIZAM I MORALNI RELATIVIZAM
-
Edita Bandur Svrha je ovog rada prikazati neke od glavnih odrednica na kojima su izgrađene Rortyjeve kritike određenih inačica apsolutizma i relativizma. Budući da on svoja etičko-politička stajališta utemeljuje na specifičnim epistemološkim i antropološkim polazištima, osvrnuli smo se prvo na te dvije sfere, predstavljajući zatim nacrt njegove moralne filozofije i projekta liberalne utopije na koju je usmjerena. Doveli smo u vezu njegovu verziju etnocentrizma s moralnim relativizmom, te...
-
-
ETNOFILOLOŠKA BAŠTINA U BISKU KOD TRILJA
-
Marina Strukan Skup običaja i tradicija u povijesti nekog naroda čini tradicijsku kulturnu baštinu. I materijalna i nematerijalna baština predstavljaju bogatstvo naroda u svojoj različitosti i posebnosti, a njezinim očuvanjem održava se i čuva kulturni identitet. Ona se prenosi s generacije na generaciju i time kulturno i duhovno obogaćuje narod. Mnogo je običaja koji su se izgubili, ali i onih koji su se ipak duboko ukorijenili u svakodnevne živote ljudi. U ovom radu navode se godišnji narodni...
-
-
ETNOFILOLOŠKA BAŠTINA U HAGIOGRAFSKOM KONTEKSTU
ČAKOVEČKOG KRAJA
-
Korina Dominić U ovom su diplomskom radu opisani međimurski godišnji običaji i tradicija. Običaji su
vezani za određene dane i blagdane te su uspoređeni s običajima koji se navode kao generalni
za cijelu Hrvatsku. Počinje se Adventom jer se u prošlosti Božić smatrao početkom nove
godine, a završava se blagdanom svetoga Martina (11. studenog). Objašnjavaju se običaji poput
položaja, bajanja, sestrenja i bratimljenja, paljenja fašjeka, darivanja za razne prigode,
priprema za nadolazeće...
-
-
ETNOGRAFIJA GALJSKE USMENOKNJIŽEVNE BAŠTINE
-
Ivna Mravak Gala je mjesto koje se nalazi otprilike 8 kilometara sjeveroistočno od grada Sinja. Iako je riječ o malom mjestu, s nešto više od 800 stanovnika, tradicijska i kulturna povijest ovoga mjesta od iznimne su vrijednosti. Brojne predaje, poput one o urokljivim očima ili o Andrijici Šimiću, nešto su u što narod ovoga kraja čvrsto vjeruje. Crkveno – pučka baština je područje o kojem je najviše pisano u literaturi, a običaji i obredi vezani za advent ili uskrsno vrijeme razlikuju...
-
-
ETNOKULTURA U SUVREMENIM ZAPISIMA U BORAJI KOD ŠIBENIKA
-
Marija Knežević Rad se sastoji od nekoliko poglavlja koja govore o crkveno-pučkoj baštini, nekadašnjem životu i svadbenim običajima u selu Boraja kod Šibenika. U poglavlju koje govori o crkveno-pučkoj baštini saznajemo o životima svetaca koji se slave kroz crkvenu godinu u mjestu Boraja, o običajima koji su vezani za te blagdane i o narodnim vjerovanjima. Iz poglavlja o svadbenim običajima u Boraji doznajemo kako su se prije birali budući muž ili žena, koju su ulogu u tome imali roditelji,...
Pages
