Pages
-
-
KARAKTERISTIKE GOVORNOG IZRIČAJA U GOVORU UČENIKA 4. RAZREDA
-
Nikolina Kapić Komunikacija je dio ljudske svakodnevnice i komunicirati se može na različite načine. Jedan
od načina je i verbalno izražavanje, odnosno govorni izričaj pojedinaca. Za razumijevanje
govornog izričaja pojedinca važno je poznavati segmente o kojima ovisi. Govor je spoj glasa i
teksta kojima osoba izražava svoje misli i osjećaje. Uspješnost takvog izražavanja ovisi o
elementima kao što su govorna fluentnost i komunikacijska kompetencija čije znanje i razvoj
doprinosi...
-
-
KARAKTERISTIKE UČENJA U OSNOVNOŠKOLSKOJ DOBI
-
Marija Emanuela Sunara Ovaj se rad bavi karakteristikama učenja djece osnovnoškolske dobi s posebnim naglaskom na različita razvojna razdoblja i različite stilove učenja. S obzirom na povezanost kognitivnog razvoja i procesa učenja, u radu se polazi od kognitivne teorije J. Piageta prema kojoj se djeca osnovnoškolske dobi nalaze prvo u fazi konkretnih, a potom formalnih operacija. Iako djeca uče od rođenja, u ranoj školskoj dobi prvi put se susreću s učenjem u užem smislu te počinju otkrivati stilove...
-
-
KARIKATURA U DJEČJEM STVARALAŠTVU
-
Veronika Mahić Karikatura kao likovni oblik posebno je zanimljivo područje likovnog izražavanja. Sadržaji
međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje, jednostavno se
i lako mogu povezati s nastavom likovnog odgoja i obrazovanja. Karikatura u likovnoj nastavi
često je zanemarena. Cilj istraživanja bio je ispitati mišljenja djece o karikaturi u nižim
razredima osnovne škole. Istraživanje je provedeno u jednoj osnovnoj školi u Splitu u veljači
2024. godine...
-
-
KARLO VELIKI
-
Ivana Milanović Uz korištenje relevantne literature, u ovom završnom radu portretirani su lik i djelo jednog od najznačajnijih vladara srednjeg vijeka koji je uvelike utjecao na oblikovanje budućnosti Europe - Karla Velikog. Nakon uvoda, prikazano je razdoblje prije početka njegove vladavine, uključujući i Merovinge i Karolinge koji su mu prethodili. O mjestu, datumu i godini rođenja Karla Velikog postoje brojna neslaganja. Nakon smrti oca Pipina Malog, prvog iz dinastije Karolinga, Karlo i njegov...
-
-
KARLO XII.
-
Marko Ajduković Karlo XII (rođen 17. lipnja 1682. – umro 30. studenog 1718.) bio je švedski kralj, sin
Karla XI i Ulrike Eleonore od Danske. Njegov rani život bio izložen učenjima i čitanjem
razne literature sve dok njegova majka nije umrla 1693. Nakon smrti svoje majke često je
putovao sa svojim ocem na službenim putovanjima. Nakon što je njegov otac umro u travnju
1697. plemstvo i ostali službenici su u studenom iste godine proglasili 15 – og godišnjeg
Karla punoljetnim. Dok su ga...
-
-
KATALONSKI MODERNIZAM U DJELIMA ANTONIJA GAUDIJA
-
Darija Hammer Područje istraživana ovog rada je inačica stila secesije, kao katalonski modernizam u djelima španjolskog arhitekta Antoni Gaudíja. Kroz rad se proučava naziv „modernizam“ i „secesija“ kao dva glavna pojma odnosno stil kojim se spomenuti arhitekt referirao u svojim djelima. Stil se odnosi na fenomen koji se pojavio u Kataloniji čiji vrhunac seže od 1890-ih do 1910-ih godina. Svoju primjenu je pronašao u raznim vidovima umjetnosti poput litografije, primijenjene umjetnosti,...
-
-
KATARINA II. VELIKA
-
Ivana Milanović Ovaj diplomski rad, nakon kratkog prikaza vladavine njezinih prethodnika i prethodnica, od
kojih su najvažniji Petar I. Veliki i Elizabeta, prikazuje cjelovit portret carice Ruskog Carstva
Katarine II. Velike, rođene 1729. godine u pruskom dijelu Pomeranije u Szczecinu pod imenom
Sophia Augusta Fredericka, princeza od Anhalt-Zerbsta. Kao tinejdžerica, zahvaljujući
makinacijama pruskog kralja Fridrika II. Velikog, ruske carice Elizabete i svoje majke
Johanne, udala se za svog...
-
-
KATEGORIJA RODA – IZMEĐU MORFOLOGIJE I SINTAKSE
-
Lana Kokoškov Ovim završnim radom definirana je kategorija roda. Definirani su pojmovi triju vrsta rodova, gramatičkog, leksičkog i referencijalnog. Istaknut je odnos roda i gramatike, odnosno leksika. Objašnjen je povijesni utjecaj na nastanak teorija o rodu te njegova formiranja i ukorjenjivanja na području Hrvatske. Potvrđena je postavljena pretpostavka na početku rada prema kojoj velikoj većini ljudi pa i kolicini govornika hrvatskoga standardnog jezika razlikovanje vrsta rodova kao i...
-
-
KATOLIČKA CRKVA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA VRIJEME AUSTRIJSKE UPRAVE: DJELATNOST JOSIPA STADLERA
-
Stipe Trogrlić Bosna i Hercegovina je već stoljećima dodirna točka katoličanstva, pravoslavlja i islama. Nakon okupacije Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine, Katolička crkva nastoji uspostaviti redovnu crkvenu hijerarhiju, a provođenje tog plana prepušta dr. Josipu Stadleru, profesoru i novoimenovanom nadbiskupu. Josip Stadler po dolasku u Bosnu i Hercegovinu uočava mnoge nedostatke i nepravilnosti u dotadašnjoj crkvenoj organizaciji te nastoji napraviti sveobuhvatnu reformu. U svojoj...
-
-
KATOLIČKI ADVENTSKI I BOŽIĆNI OBIČAJI U DALMACIJI
-
Anamaria Lovrić Ovaj završni rad bavi se katoličkim adventskim i božićnim običajima na području Dalmacije. Analizirano je razdoblje adventa i svetkovine koje mu pripadaju. To su Sv. Barbara, Sv. Nikola, Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije, Sv. Nikola, Sv. Lucija. Kao vrhunac tog razdoblja, predstavljen je Badnjak, najbogatiji dan u tradicijskoj kulturi Hrvata. Uz svaki blagdan naveden je niz običaja koje njeguju ljudi u različitim dijelovima Dalmacije. Drugi dio rada bavi se božićnim...
-
-
KAZNENO-PRAVNI SUSTAV SPLITSKE KOMUNE U SREDNJEM VIJEKU
-
Josip Dujmović Split svoje korijene vuče iz antičke Salone koja je za vrijeme provale Avara i Slavena napuštena, a kasnije i uništena. Dobar dio stanovnika se preselio u Dioklecijanovu palaču iz koje se i razvio grad Split. Kroz srednji vijek među stanovnicima grada Splita postaju sve veće staleške razlike, te se vlast sve više koncentrira u rukama plemićkog sloja. Paralelno s tim i sam grad prolazi svoju preobrazbu u srednjovjekovnu komunu, a dolaskom Talijana na mjesto gradskog načelnika,...
-
-
KAŠTELANSKA USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU
-
Maria Žižić Kaštela predstavljaju grad od sedam mjesta koji se nalazi između Trogira i Solina. Svojom bogatom poviješću a samim tim i kulturnom baštinom ovaj grad zanimljiv je za proučavanje tradicijske kulture. U radu se opisuje pregršt tradicijskog sadržaja, za početak se ukratko opisuje povijest grada Kaštela te tadašnji način života kao i način odijevanja. Nakon toga slijedi legenda koja obilježava cijeli grad, ona o Miljenku i Dobrili, čija priča privlači posjetitelje diljem...
Pages
