| Abstract | Korupcija je društveni fenomen koji, pored toga što je kazneno djelo za koje počinitelji odgovaraju predodređenom kaznom, predstavlja i kršenje moralne norme, odstupanje od društvenih vrijednosti, te je zbog svoje prirode uz druge i sociološki fenomen. Iz te perspektive, funkcionalisti smatraju korupciju neizbježnom pojavom koja služi za napredovanje društva, dok institucionalisti naglašavaju važnost institucija u reguliranju i kriminalizaciji korupcije. Moralni teoretičari korupciju gledaju kao poremećaj u moralnosti javnih službenika na društvenoj razini, a teorija etiketiranja fokus stavlja na stavove društva prema označenoj osobi koje posljedično može uzrokovati devijaciju od prihvaćenih normi. Korupcija se u Hrvatskoj najčešće pojavljuje u obliku podmićivanja, iskorištavanja položaja, nepotizma, pogodovanja ili iskorištavanju postojanja sukoba interesa. U ovom kvalitativnom istraživanju fokus je stavljen na perspektivu 15 državnih i javnih službenika koji rade u zdravstvu, socijalnoj skrbi, sustavu pravosuđa i policiji. Iako su sociodemografske značajke službenika koji su sudjelovali u ovom intervjuu raznolike, analiza polustrukturiranog intervjua je pokazala kako imaju slična iskustva i stavove po pitanju korupcije. Sugovornici pretežito [Z11]nisu imali osobni doticaj s korupcijom. Pojedini službenici koji su ipak imali iskustva s ovom pojavom, izrazili su jasno negodovanje s tim kako se situacija razriješila, te su istakli aspekt poteškoća u odbijanju sudjelovanja. Po pitanju vrsta korupcije, sugovornici su ponajviše upoznati s nepotizmom, a ujedno smatraju da je taj oblik i najrašireniji. [Z12]Smatraju kako je korupcija je prisutna u svim državnim i javnim službama, a angažman tijela vlasti i tijela specijaliziranih za suzbijanje korupcije nije dovoljan da se ona suzbije. U hrvatskom društvu korupcija je okarakterizirana kao „normalna“ pojava te „rak“ društva koji može utjecati na njihovu kvalitetu života. |
| Abstract (english) | Corruption is a social phenomenon which, in addition to being a criminal offense for which the perpetrators are liable to a predetermined punishment, also represents a violation of moral norms, a deviation from social values, due to its nature, it is also a sociological phenomenon. From this perspective, functionalists consider corruption as an inevitable phenomenon that serves the advancement of society, while institutionalists emphasize the importance of institutions in regulating and criminalizing corruption. Moral theorists see corruption as a disturbance in the morality of public officials at the social level, and the theory of labelling focuses on the attitudes of society towards the labelled person, which can consequently cause a deviation from accepted norms. Corruption in Croatia most often appears in the form of bribery, taking advantage of positions, nepotism, favouritism, or taking advantage of conflicts of interest. In this qualitative research, the focus is on the perspective of 15 state and public servants who work in health, social care, the justice system, and the police. The analysis of the semi-structured interview showed that officials Considering that the sociodemographic characteristics of the interlocutor are diverse, one gets a broader insight into the real situation, and encounters predominantly similar experiences and attitudes. The officials mostly did not have personal contact with corruption. The individuals who shared their experience, disagreed with how the situation was resolved and how difficult it is to refuse participation. When it comes to types of corruption, the officials are most familiar with nepotism, and they believe that this form is the most widespread. They believe that corruption is present in all state and public services, and the engagement of authorities and bodies specialized in combating corruption is not enough to suppress it. In Croatian society, corruption is characterized as a "normal" occurrence and a "cancer" of society that can affect their quality of life. |
