Naslov ANALIZA KONCEPTA OTUĐENOG RADA KARLA MARKSA
I MOGUĆE RJEŠENJE UNUTAR KONCEPTA SAMOUPRAVLJANJA
Naslov (engleski) ANALYSIS OF KARL MARX'S CONCEPT OF ALIENATED LABOR
AND A POSSIBLE SOLUTION WITHIN THE CONCEPT OF SELF-MANAGEMENT
Autor Franciska Dujmović
Mentor Marita Brčić Kuljiš (mentor)
Član povjerenstva Bruno Ćurko (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marita Brčić Kuljiš (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ljudevit Hanžek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet Split
Datum i država obrane 2022-09-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filozofija
Sažetak Analiza koncepta otuđenog rada kod Karla Marxa i moguće rješenje unutar koncepta
samoupravljanja
Marxov koncept otuđenog rada jedan je od najvrjednijih njegovih doprinosa humanističkoj
misli. Kroz ovaj rad nastoji se prikazati teorijska pozadina evolucije tog pojma, pozivajući se
prije svega na Hegelova i Feuerbachova tumačenja. Marxov uvid u prednosti i nedostatke ovih
tumačenja doprinio je reinterpretaciji koncepta otuđenog rada, zacrtavajući jedan potpuno novi
put njegova razmatranja. Navodeći četiri tipa otuđenja (od proizvoda, od proizvodnog akta, od
svoje esencije i od drugih ljudi), Marx je istaknuo mehanizme putem kojih se čovjek može
otuđiti i postavio pitanje je li pritom moguće razotuđenje i na koji način takvo što postići.
Prilikom analize mogućih načina razotuđenja, u Marxovoj se misli izdojio, između ostalog, i
koncept udruženja slobodnih radnika, u historiji poznatiji pod sintagmom 'radničko
samoupravljanje'. Dublje razumijevanje načina na koji se taj koncept razvijao zahtijeva kratko
navođenje teorijskih konstatacija ne samo Karla Marxa, već i anarhista i socijal-utopista čija su
djela manevrirala s različitim varijacijama ostvarenja jedne takve tvorevine. Ipak, među njima
su postojale značajne idejne razlike koje su prokopavale teorijski jaz i diferencirale Marxovo
razmišljanje od navedenih. Inspirirajući se nadalje historijskim fenomenom Pariške komune,
Marx je potvrdio svoja prijašnja stajališta, ali i dobio konkretniji uvid u neke njezine probleme.
Da bi rad bio potpuno zaokružen, nezaobilazno je usputno razmotriti prvo nominalno ostvarenje
radničkog samoupravljanja u čitavoj zemlji (Jugoslaviji) koje nam više no očito prikazuje veliki
nesrazmjer između teorije i provođenja iste ideje u praksu. Tako se problem razotuđenja,
pozivajući se na historijsku praksu, prividno čini nerješivim. Međutim, imajući u vidu
plastičnost čovjekova bića, otvara se kao stalni izazov i težnja čovječanstva.
Sažetak (engleski) Karl Marx’s Concept of Alienated Labor and a Possible Solution within the Concept of SelfManagement
Karl Marx’s concept of alienated labor remains one of his most valuable contributions to
humanist thought. This paper aims to demonstrate the theoretical background of the evolution
of that term, referring above all to Hegel’s and Feuerbach’s interpretations. Marx’s insight into
the advantages and disadvantages of these interpretations contributed to the reinterpretation of
the concept of alienated labor, charting a completely new way of considering it. By stating four
types of alienation (from the product, from the act of production, from one’s essence, and from
other people), Marx pointed out the mechanisms through which a person can become alienated
and asked the question of whether dealienation is possible and how to achieve it. During the
analysis of possible ways of dealienation, Marx’s thought produced, among other things, the
concept of the association of free workers, better known in history under the phrase ‘workers’
self-management’. A deeper understanding of the way in which this concept developed requires
a brief mention of the theoretical statements not only of Karl Marx but also of anarchists and
social utopians whose works maneuvered with different variations of the realization of such a
formation. Nevertheless, there were significant ideological differences between them that made
the theoretical gap and differentiated Marx’s thinking from those mentioned above. Further
inspired by the historical phenomenon of the Paris Commune, Marx confirmed his previous
views but also gained a more concrete insight into some of its problems. In order to fully
encompass the paper, it is unavoidable to consider the first nominal achievement of workers’
self-management in an entire country (Yugoslavia), which more than obviously shows a great
disparity between theory and the implementation of the same idea in practice. Thus, the problem
of alienation, referring to historical practice, seems to be insoluble. However, bearing in mind
the plasticity of the human being, it opens up as a constant challenge and aspiration of humanity
Ključne riječi
otuđenje
rad
praksa
razotuđenje
samoupravljanje
Pariška komuna
radničko samoupravljanje u Jugoslaviji.
Ključne riječi (engleski)
alienation
work
praxis
dealienation
self-management
Paris Commune
workers’ self-management in Yugoslavia
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:172:232617
Studijski program Naziv: Filozofija (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije filozofije (mag. educ. phil.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-09-21 07:30:38