Paginacija

PROBLEMATIKA SPOLA I RODA U SOCIOLOŠKOM KLJUČU- ANALIZA SADRŽAJA RADOVA OBJAVLJENIH U HRVATSKOJ ZNANSTVENOJ PERIODICI
PROBLEMATIKA SPOLA I RODA U SOCIOLOŠKOM KLJUČU- ANALIZA SADRŽAJA RADOVA OBJAVLJENIH U HRVATSKOJ ZNANSTVENOJ PERIODICI
Lucija Šolaja
„Spol“ i „rod“ se još uvijek doživljavaju kao sinonimi, no među njima postoje jasne distinkcije, pa tako za razliku od spola koji se odnosi na biološke karakteristike s kojima se rodimo, rod predstavlja društvene, kulturološke i povijesne razlike te uloge i očekivanja koje društvo pripisuje ženama i muškarcima. Jedna od najzanimljivijih tema za sociologiju je rodna nejednakost, a proučavajući ovu relaciju povijesno, uviđa se kako su muškarci i žene oduvijek bili...
PROBLEMI POČETAKA IZLOŽBENIH POSTAVA SUVREMENE UMJETNOSTI U HRVATSKOJ
PROBLEMI POČETAKA IZLOŽBENIH POSTAVA SUVREMENE UMJETNOSTI U HRVATSKOJ
Zlatko Galić
Ovaj se završni rad bavi analizom problema početaka izložbenih postava suvremene umjetnosti u Hrvatskoj što obuhvaća proces dekonstrukcije socrealizma u domaćoj umjetnosti; prvu izložbu EXAT-ovih slikara Kristla, Picelja, Rašice i Srneca u Društvu arhitekata Hrvatske 1957. godine; Salon 54 i njegovu ulogu u procesu rekonstrukcije modernizma; Prvu didaktičku izložbu o apstraktnoj umjetnosti u Gradskoj galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu; drugu samostalnu izložbu Ive...
PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA: STAVOVI NASTAVNIKA I STUDENATA NASTAVNIČKIH STUDIJA O LICENCIRANJU
PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA: STAVOVI NASTAVNIKA I STUDENATA NASTAVNIČKIH STUDIJA O LICENCIRANJU
Dijana Rožić
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove nastavnika i studenata nastavničkih studija o cjeloživotnom usavršavanju i o potrebi i mogućnostima uvođenja postupka licenciranja, kao jednog od opće prihvaćenih postupaka vrednovanja nastavničkih kompetencija. U istraživanju je sudjelovalo 176 ispitanika, od čega 89 nastavnika i 87 studenata. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem pokazuju da sudionici generalno smatraju da usavršavanje pozitivno utječe na nastavničku profesiju i...
PROFESIONALNO USMJERAVANJE U OBITELJI
PROFESIONALNO USMJERAVANJE U OBITELJI
Ivana Božulić
Profesionalno usmjeravanje odnosi se na pružanje pomoći pojedincu na putu njegova profesionalnog razvoja i pronalaska vlastitog mjesta u svijetu zanimanja i rada, uzimajući u obzir njegove vještine, znanja, sposobnosti i psihofizičke osobine. Ima tri glavne sastavnice o kojima ovaj diplomski rad donosi sistematizirane informacije: profesionalno informiranje, profesionalno savjetovanje i praćenje. Iznose se obilježja i uloga profesionalnog usmjeravanja, izbora zanimanja, kao i...
PROFESORI FFST-a U ONLINE NASTAVI NA POČETKU PANDEMIJE
 COVID-19: KVALITATIVNO ISTRAŽIVANJE DOŽIVLJAJA
 STUDENATA
PROFESORI FFST-a U ONLINE NASTAVI NA POČETKU PANDEMIJE COVID-19: KVALITATIVNO ISTRAŽIVANJE DOŽIVLJAJA STUDENATA
Ivana Ćurak
Poticaj za istraživanje provedeno u ovom diplomskom radu bio je upravo istraživanje učinkovitosti nastavnika i kvalitete nastavnog procesa iz perspektive studenata Filozofskog fakulteta u Splitu. U istraživanju je sudjelovalo 12 studentica dvopredmetnih preddiplomskih i diplomskih studija koje su primjenom polustrukturiranog intervjua procjenjivale uspješnost nastavnika u organiziranju i izvođenju online nastave te motiviranju studenata, kao i kvalitetu nastavnog ozračja u online...
PROJEKTNO UČENJE
 U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU
PROJEKTNO UČENJE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU
Tonina Marušić
U ovom se radu analizira učenje djece rane i predškolske dobi, načinima učenja i mogućnostima za učenje. Naglasak se stavlja na istraživanje te učenje putem projekta. Od najranije dobi djeca započinju s učenjem i taj proces traje tijekom cijeloga života. Potreba za stjecanjem novih znanja i istraživanjem okoline u kojoj boravimo nam je urođena. Uloga, bliskih ljudi djetetu, je da kreiraju kvalitetno i poticajno okruženje koje će u njemu stvoriti jakuželju za učenjem. Na taj...
PROSTOR I ARHITEKTURA SPLITSKOG PREGRAĐA VELI VAROŠ OD XV. DO XIX. STOLJEĆA
PROSTOR I ARHITEKTURA SPLITSKOG PREGRAĐA VELI VAROŠ OD XV. DO XIX. STOLJEĆA
Ivan Čarić
Tradicija gradnje kamenom na istočno-jadranskoj obali prisutna je koliko i razvijenije ljudske zajednice. Običan narod ili puk tisućljećima je razvijao metode gradnje najdostupnijim prirodnim materijalom, u ovom slučaju prirodnim kamenom, a svaka je generacija svjesno preuzimala i nadograđivala prethodno stečena znanja. Početkom 20. stoljeća tradicija je ugrožena uvođenjem novih, modernih tehnologija, da bi se sredinom istog stoljeća osjetile snažna industrijalizacija i...
PROSTOR KAŠTELA U RANOM SREDNJEM VIJEKU
PROSTOR KAŠTELA U RANOM SREDNJEM VIJEKU
Monika Stjepanović
Ovaj rad bavi se Kaštelanskim poljem u ranosrednjovjekovnom razdoblju. Obrađuju se prva starohrvatska naselja koja su bila razmještena u splitski i trogirski dio polja. Spominju se nalazi u grobovima koji su pronađeni na području Kaštela. Analiziraju se stilske odrednice crkvi oko kojih su naselja bila okupljena. Navode se povijesni izvori u kojima se sakralni objekti spominju. Da bi se dobio uvid u arhitekturu svake crkve, rad se oslanja na arheološka istraživanja. Stilska...
PROSTORNA STRUKTURA SPLITA NA PRIJELAZU IZ SREDNJEGA U NOVI VIJEK
PROSTORNA STRUKTURA SPLITA NA PRIJELAZU IZ SREDNJEGA U NOVI VIJEK
Željka Lisičar Žeravica
U ovom radu nastoji se dati, koliko je moguće, cjelovit pregled prostornog razvoja grada Splita na temelju dostupne literature s područja povijesti, urbanizma, povijesti umjetnosti, arhitekture i arheologije. Istraživanjem je obuhvaćeno razdoblje od kasnog srednjeg vijeka, s kratkim osvrtom na ranija razdoblja, do konca 18. st. Radom se nastoji odgovoriti na pitanja na koji se način i kojom dinamikom odvijalo oblikovanje prostorne strukture grada, te na koji su način politički,...
PROSTORNI RAZVOJ SPLITA U KASNOM SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU
PROSTORNI RAZVOJ SPLITA U KASNOM SREDNJEM I RANOM NOVOM VIJEKU
Marija Močić
Split je tijekom srednjovjekovlja doživio značajne promjene u prostornoj organizaciji te je postao pravi srednjovjekovni grad priključenjem najstarijeg predgrađa jezgri. Do toga je došlo gradnjom bedema oko novog predgrađa krajem 13. i početkom 14. st. te formiranjem prvih gradskih četvrti u starom i novom dijelu grada. Tim proširenjem Split je udvostručio svoju površinu te s vremenom postaje grad s dva centra. Iako su podignuti novi bedemi, ipak je dio naselja ostao izvan njihova...
PROSTORNO-MATERIJALNI KONTEKST
 REGGIO DJEČJEG VRTIĆA
PROSTORNO-MATERIJALNI KONTEKST REGGIO DJEČJEG VRTIĆA
Sara Bogdan
Cilj ovog rada je predstaviti Reggio pedagošku koncepciju koja u središte svoga djelovanja postavlja dijete, prilagođavajući mu prostorno-materijalnu, socijalnu i vremensku dimenziju koje mu kroz indirektno poučavanje omogućuju da se razvije u samostalnu, odgovornu i kompetentnu osobu spremnu za preuzimanje inicijative u osobnom razvoju. Osobni život i rad Lorrisa Malguzzija, kao idejnog začetnika ove koncepcije, koji su ga potaknuli na njeno kreiranje, kao i njen povijesni...

Paginacija