Paginacija
-
-
RAZVOJ RODNIH ULOGA I RODNIH STEREOTIPA U DJETINJSTVU I ADOLESCENCIJI
-
Ivana Ćurak Muškarci i žene u mnogočemu se razlikuju te ta razlika utječe na svaki aspekt života, a razvoj rodnih uloga još od samog djetinjstva glavni je problem jer ograničava razvoj pojedinčevih vještina te društveni život i obveze. Istovremeno se razlike između dva roda unutar grupa često nesvjesno precjenjuju te svjesno podcjenjuju što objašnjava težinu i nestabilnost ove teme. Rodne uloge usko su povezane s rodnim stereotipima, odnosno one su odraz vjerovanja o sklopu ponašanja...
-
-
RAZVOJ SENZIBILITETA ZA CRTAČKU TEKSTURU KOD DJECE RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA
-
Matea Granić Crtanje je aktivnost u kojoj oko predoči na papir ono što se nalazi oko njega. Ono se ne
uči, već je posljedica djetetove slobodne interpretacije. Dijete ono što je doživjelo iz vizualnog
iskustva prenosi crtanjem na svojstven način. Ono predstavlja najprije dječji izraz, a potom i
likovni izraz. Kako bi se dijete likovno izrazilo, potrebne su mu likovne tehnike. Posebno
istaknute ovdje su crtačke tehnike u koje se ubrajaju ugljen, kreda, olovka i kemijska olovka
kao suhe...
-
-
RAZVOJ SIGURNE PRIVRŽENOSTI U RANOM DJETINJSTVU I NJENA ULOGA U RAZVOJU EMOCIONALNE KOMPETENCIJE KOD STARIJIH ADOLESCENATA
-
Ivana Radić Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi povezanost između razvoja sigurne privrženosti u ranom djetinjstvu i emocionalne kompetencije kod starijih adolescenata. U istraživanju su sudjelovala 122 ispitanika od čega 90 žena (74.38%), 31 muškarac (25.62%), a jedan sudionik nije naveo podatak o spolu. Prosječna dob ispitanika iznosila je 25.05 godina u rasponu od 18 do 41 godine. U istraživanju su primijenjeni slijedeći upitnici: Indeks osobne dobrobiti, Upitnik emocionalne...
-
-
RAZVOJ SOCIOEMOCIONALNE KOMPETENTNOSTI U MONTESSORI PEDAGOGIJI
-
Antonela Barun Glavni cilj ovoga rada bio je analizirati načine razvijanja socioemocionalne kompetentnosti djece u Montessori pedagogiji. Iako se socioemocionalna kompetentnost kao jedna od više vrsta kompetencija odnosno inteligencija sustavnije počela proučavati tek u drugoj polovini dvadesetog stoljeća, razvidno je da je Maria Montessori njezinu važnost uočila nekoliko desetljeća ranije te, još važnije, da je osmislila načine razvijanja socioemocionalne kompetentnosti kod djece. Razvijanje...
-
-
RAZVOJ TEORIJE UMA KOD DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
-
Andrea Maslov Teorija uma je kognitivni mehanizam koji omogućuje pripisivanje mentalnih stanja sebi i
drugima, te korištenje tih informacija kod predviđanja i objašnjavanja ponašanja. Pravilan
razvoj teorije uma iznimno je bitan kako bi pojedinac mogao adekvatno sudjelovati u
svakodnevnim socijalnim interakcijama. Predispozicije za razvoj teorije uma razvijaju se još u
početku predoperacijskog razdoblja, a razvoj teorije uma nastavlja se tijekom odrastanja.
Različite teškoće u razvoju...
-
-
RAZVOJ TURIZMA U DONJIM KAŠTELIMA OD 1909. DO 1941. GODINE
-
Matea Matanović Kaštela su nastala tijekom 15. i 16. stoljeća. Utvrda je prije bilo više, ali se samo njih sedam uspjelo razviti u naselje. Ljepota kaštelanskog krajolika je postala sastavni dio opisa europskih putopisaca koji su i prije razvitka organiziranog oblika turizma prepoznali njihovu ljepotu. Ipak, nakon niza godina izletničkog tipa turizma, Kaštela doživljavaju procvat s likom Henrika Šoulavya i njegovim pansionom u Kaštel Lukšiću. Dr. Henrik Šoulavy se tih godina smatrao iznimnim...
-
-
RAZVOJ URBANIZMA I ARHITEKTURE U VENECIJI
-
Jelena Jeličić U ovom radu upoznajemo se s gradom Venecijom, njegovim nastankom, geografskim smještajem i jedinstvenim načinom organizacije i rasta kako bi mogao funkcionirati na najbolji način. Materija je prikazana kronološki po povijesnim razdobljima razvoja grada od samog početka sve do danas.
Kod Venecije je specifično da je topografija u velikoj mjeri utjecala na strukturu grada gdje je dominantnu ulogu imala voda. Uz topografiju i ljudska aktivnost, kao i kultura, utjecali su na...
-
-
RAZVOJNE FAZE LIKOVNOG IZRAŽAVANJA U DJECE
-
Roberta Jerčić Svako dijete likovno se počne izražavati već od najranije dobi. Sve što je u našoj stvarnosti oblikovano likovima imalo je svoj početak u nekoj skici, crtežu ili pak nacrtu. Mnogi stručnjaci raznih kadrova promatrali su dječje likovno izražavanje te ga proučavali u svrhu otkrivanja razvojnih faza koje bi bile zajedničke svoj djeci. Istraživanje dječjeg crteža započelo je još u devetnaestom stoljeću. Dječji crtež je ponajprije dječji izraz pa potom likovni izraz. Taj...
-
-
RECEPCIJA MITOLOŠKIH BIĆA U ZAPADNOM KRŠĆANSTVU NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA
-
Tomislav Bosnić Mitološka bića srednjovjekovnih bestijarija na području istočne obale Jadrana često su usputno spomenuta pojava u znanstvenim istraživanjima, ili im se pak pažnja pridaje kada pomažu objasniti uočljivije dijelove spomenika ili umjetnine. Ovaj rad analizira njihovu prisuntost u četiri bitna središta srednjovjekovne Dalmacije, kako bi usmjerio pozornost na tu inače marginaliziranu temu koja nudi mnoštvo informacija o utjecajima, umjetničkim tendencijama, simbolici, izvorima...
-
-
RECEPCIJA ROMANA SATI MICHAELA CUNNINGHANA
-
Mandica Milan Ovaj rad bavi se recepcijom romana Sati Michaela Cunninghama, odnosno analizom djela iz perspektive književne kritike i šire čitateljske publike. Analiza kreće od motivacije nastanka djela, njegove poveznice s modernističkim klasikom Gospođa Dalloway Virginije Woolf te obilježja postmodernizma u romanu, kao što su suvremeno reispisivanje te davanje glasa i pozornosti ženskim likovima. Teorija recepcije označava odnos između djela i čitatelja, a ključni je pojam horizont...
-
-
REDUKCIJA I OBJAŠNJENJE U KOGNITIVNOJ ZNANOSTI
-
Marko Delić Rad se sastoji od tri glavna dijela – prvi razmatra redukciju u znanosti, drugi redukcionizam u filozofiji uma, a posljednji odnos funkcionalnog i mehanicističkog objašnjenja u kognitivnoj znanosti. U prvom dijelu rada prvo se razmatra pojam redukcije, a zatim četiri najpoznatija modela redukcije u znanosti - Nagelov, Schaffnerov, strukturalistički i redukcionizam novoga vala. Drugi dio rada prikazuje raspravu o redukcionizmu u filozofiji uma. Nakon prikaza teorije identiteta mozga i...
Paginacija
