Paginacija

Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Dobrila Vranković
U radu se obraĊuju etnografski zapisi (dokumentacija) u Reggio koncepciji. Reggio pedagogija spada pod alternativne koncepcije današnjice te je uz koncepciju Marije Montessori i Waldorf koncepciju najzastupljenija takva koncepcija. Utemeljitelj Reggio pedagogije je Loris Malaguzzi, utemeljena je sredinom 20. stoljeća. Temelj Reggio koncepcije je rad na projektu, a glavno polazište je dijete i njegov interes. Osobitosti reggiovske pedagogije su: slika o djetetu kao kompetentnom biću,...
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Dobrila Vranković
U radu se obrađuju etnografski zapisi (dokumentacija) u Reggio koncepciji. Reggio pedagogija spada pod alternativne koncepcije današnjice te je uz koncepciju Marije Montessori i Waldorf koncepciju najzastupljenija takva koncepcija. Utemeljitelj Reggio pedagogije je Loris Malaguzzi, utemeljena je sredinom 20. stoljeća. Temelj Reggio koncepcije je rad na projektu, a glavno polazište je dijete i njegov interes. Osobitosti reggiovske pedagogije su: slika o djetetu kao kompetentnom biću,...
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Dobrila Vranković
U radu se obraĊuju etnografski zapisi (dokumentacija) u Reggio koncepciji. Reggio pedagogija spada pod alternativne koncepcije današnjice te je uz koncepciju Marije Montessori i Waldorf koncepciju najzastupljenija takva koncepcija. Utemeljitelj Reggio pedagogije je Loris Malaguzzi, utemeljena je sredinom 20. stoljeća. Temelj Reggio koncepcije je rad na projektu, a glavno polazište je dijete i njegov interes. Osobitosti reggiovske pedagogije su: slika o djetetu kao kompetentnom biću,...
Evaluacija dječjih likovnih radova s elementima likovne darovitosti u dječjem vrtiću
Evaluacija dječjih likovnih radova s elementima likovne darovitosti u dječjem vrtiću
Nikolina Dujić
U ovom radu cilj je bio istražiti koliko su odgajatelji upoznati s likovnom darovitošću djece vrtićke dobi, odnosno sposobnost odgajatelja prilikom evaluacije dječjih likovnih radova. Istraživanje je provedeno u Dječjem vrtiću Popaj u Splitu gdje je uzet uzorak od 70-ero djece u dobi od četiri, pet i šest godina čiji su se likovni radovi prikupljali u vremenskom periodu od početka mjeseca ožujka do kraja mjeseca travnja 2019. godine. Zadatak odgajateljicama bio je evaluirati...
Evolucija ženskog lika u Disneyevom animiranom filmu
Evolucija ženskog lika u Disneyevom animiranom filmu
Ivana Matković
Disneyjevi animirani filmovi značajan su čimbenik socijalizacije i sastavni dio velikog broja dječjih života. Poruke koje u sebi ti filmovi nose, a koje se odnose na rod, rodne odnose i prikaz ženskih likova općenito, djeca gledanjem usvajaju i tijekom života iskustveno potvrđuju. Ovim radom nastoji se ispitati je li se prikaz ženskog lika u animiranom filmu izmijenio kroz vrijeme. Uzorak je sačinjavalo devet animiranih filmova, nastalih u razdoblju od 1937. do 2013. godine, pri...
Evoluzione del personaggio femminile goldoniano
Evoluzione del personaggio femminile goldoniano
Karla Mare Barić
La tesi parte dalla vita e dalle opere teatrali di Carlo Goldoni prendendo in considerazione la riforma teatrale la quale applicazione si è sentita nelle sue commedie. Sono analizzate alcune commedie con l’accento sulle caratteristiche attraverso le quali lui ha proposto al pubblico nuovi tipi della commedia: la commedia del carattere e la commedia dell’ambiente. In seguito sono presentate le commedie già menzionate nelle quali è analizzata l’evoluzione del carattere femminile. Alla...
FAKCIJA I FIKCIJA U PREDAJAMA I LEGENDAMA S 
 POSEBNIM OBZIROM NA KORČULU
FAKCIJA I FIKCIJA U PREDAJAMA I LEGENDAMA S POSEBNIM OBZIROM NA KORČULU
Anamarija Tomaš
U radu se govori o odnosu fikcije i fakcije u usmenim predaja i legendama s posebnim obzirom na Korčulu. Definirane su fikcija, fakcija, te njihov odnos općenito i u priloženim primjerima. Fikcija je novokreirana zbilja književnog djela koja je utemeljena u fakciji, u zbiljskim događajima, temama i akterima. Prikazane su povijesne, etiološke, mitske i demonološke predaje i legende, te su, gdje je bilo moguće, predaje i legende potkrijepljene relevantnim informacijama i...
FAKCIJA I FIKCIJA U PREDAJAMA IZ ZAGVOZDA I SUKOŠANA
FAKCIJA I FIKCIJA U PREDAJAMA IZ ZAGVOZDA I SUKOŠANA
Ivana Varkaš
U ovom diplomskom radu prikazane su priče i običaji ljudi na području Zagvozda i Sukošana, od mitskih i demonoloških predaja, sve do eshatoloških. Na samom početku obrađuje se tema povijesnih predaja, s posebnim naglaskom na starohrvatske teme koje govore o hrvatskim vladarima narodne krvi te o Osmanskim osvajanjima i zločinima koje su počinjali. Ipak, najveću ulogu u narodu imaju mitske i demonološke predaje. Mitske predaje pripovijedaju o vilama i povijesnim osobama kojima...
FAKCIJA I FIKCIJA U PREDAJAMA SINJA I OKOLICE
FAKCIJA I FIKCIJA U PREDAJAMA SINJA I OKOLICE
Andrea Gulić
Usmena književnost se služi fikcijskim i fakcijskim modalitetima da bi se stvorila potpunija predaja u kojoj različiti čimbenici zajednički djeluju. Tako povijesna osoba Andrijica Šimić ostavlja traga u usmenoj književnosti Sinja i okolice. Dio fakcijskog svijeta usmenih predaja Sinja i okolice čini predaja starohrvatske teme o izvoru Kosincu koja baštini ime prema Kosincu, jednom od petorice braće koji su predvodili Hrvate u današnje krajeve. Zatim, navedena su stradanja...
FAKCIJA I FIKCIJA U ROMANU "PROSJACI I SINOVI" IVANA RAOSA
FAKCIJA I FIKCIJA U ROMANU "PROSJACI I SINOVI" IVANA RAOSA
Marija Mustapić
Zahvaljujući brojnim djelima, među kojima i zavičajnom romanu „Prosjaci i sinovi“, Ivan Raos zasigurno se može nazvati jednim od najpoznatijih i najraznovrsnijih pisaca hrvatske poslijeratne književnosti. Roman koji svjedoči o životu triju generacija – Kikaša, Matana (Prvog) i Matana Drugog, predstavlja sintezu Raosove proze. Usmena književnost, faktivni i fiktivni događaji postali su temeljem Raosovih „Prosajaka“. Romanom se Raos pokazao i kao izvrstan poznavatelj...
FAKCIJA I FIKCIJA U USMENOJ EPICI SINJSKE KRAJINE
FAKCIJA I FIKCIJA U USMENOJ EPICI SINJSKE KRAJINE
Ana Romić
Ovaj se rad bavi fakcijom i fikcijom u usmenoj epici Sinjske krajine. Sinjska krajina je prostor splitskog zaobalja kojega karakterizira sinjsko polje, najveće krško polje Zagore. Općine koje su smještene u ovoj regiji su: Dicmo, Otok, Sinj i Trilj. Pojam fakcije povezan je s logikom i znanošću, a pojam fikcije povezan je s umjetnošću te podrazumijeva nešto nestvarno pa tako ne propovijedaju istinu nego nešto nestvarno. O važnim povijesnim događajima i istaknutim osobama...
FAKCIJA I FIKCIJA U USMENOJ PROZI
FAKCIJA I FIKCIJA U USMENOJ PROZI
Marija Jakić
U ovom diplomskom radu se pokušala prikazati poveznica između fikcije i fakcije u usmenoj prozi i njezina važnost. Prvenstveno se u radu objašnjava postanak usmene književnosti, a zatim su se pokušali raščlaniti pojmovi fikcija i fakcija. Nakon kratkog teorijskog uvoda prelazi se na objašnjavanje usmene proze, posebno se osvrćući na bajke, basne, legende i novele. Nadalje, obrađuje se tema povijesnih predaja koje se odnose na ilirske i starohrvatske teme. Ovdje se posebna...

Paginacija