Paginacija

HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA S POSEBNIM OBZIROM NA SINJSKU I IMOTSKU KRAJINU
HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA S POSEBNIM OBZIROM NA SINJSKU I IMOTSKU KRAJINU
Antonela Matas
Ovaj rad govori o kulturnoj baštini, tradiciji i obiĉajima koji su karakteristiĉni za Sinjsku i Imotsku krajinu. Rad obuhvaća legende, priĉe, predaje, razne obiĉaje, ali i sve one prirodne ljepote i bogatstva koja krije ova krajina. Rad prikazuje i proslave svetaca te obiĉaje vezane za slavlja pojedinih od njih, a sve je obraĊeno kronološki. Tako se u radu moţe proĉitati o Adventu, Korizmu, vremenu kroz godinu, postu i hodoĉašćima, mjesnim i ţupnim proslavama,...
HRVATSKA USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U USKOPALJSKOM KRAJU
HRVATSKA USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U USKOPALJSKOM KRAJU
Katarina Batinić
Uskoplje je općina smještena u županiji Središnja Bosna u Bosni i Hercegovini. Mjesto je smješteno uz tok rijeke Vrbas u Skopaljskoj dolini, a okruženo je planinama Vranicom i Radušom. Kada govorimo o Uskoplju, valja imati na umu da se radi o mjestu koje je pretrpjelo brojna stradanja te su različiti spisi o toj općini izgubljeni. Ovdje se nameće važnost usmene književnosti koja je vjerni zaštitnik duge povijesti općine Uskoplje. Od usmenih lirskih i epskih pjesama pa sve do...
HRVATSKI DIJALEKTALNA GEOGRAFIJA S POSEBNIM OSVRTOM NA KONTAKTNO PODRUČJE ČAKAVSKOG I ŠTOKAVSKOG NARJEČJA
HRVATSKI DIJALEKTALNA GEOGRAFIJA S POSEBNIM OSVRTOM NA KONTAKTNO PODRUČJE ČAKAVSKOG I ŠTOKAVSKOG NARJEČJA
Magdalena Baranović Smajo
Dijalektologija kao lingvistička disciplina proučava narječja unutar jezika, ali i način na koji njihova prostorna raširenost utječe na promjene u jeziku. Hrvatski jezik ima tri narječja, a ovaj rad temeljit će se na kontaktu dvaju narječja, čakavskog i štokavskog. Cilj je prikazati rasprostranjenost čakavskog i štokavskog narječja na prostoru Republike Hrvatske s naglaskom na njihovo kontaktno područje duž cijele jadranske obale, uz navođenje jezičnih posebnosti ...
HRVATSKI I SLOVENSKI STUDENTI U PRAGU KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA
HRVATSKI I SLOVENSKI STUDENTI U PRAGU KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA
Anamarija Bašić
Diplomski rad nastoji dati pregled hrvatskih i slovenskih studenata u Pragu krajem 19. i početkom 20. stoljeća, točnije između 1882. i 1918. godine. Počinje s usporedbom političke situacije hrvatskih, slovenskih i čeških zemalja, a nastavlja se s objašnjenjem ideje slavenske uzajamnosti te opisom kongresa slavenskih novinara kao i svojevrsnog „hodočašća“ u Velegrad na Metodov grob. Slijedi dio o slovenskim studentima koji su studirali u Pragu, a dobili su zaposlenje u...
HRVATSKI I SRPSKI MEDIJI O RATNIM ZBIVANJIMA 1991. S POSEBNIM OSVRTOM NA SITUACIJU U SLAVONIJI
HRVATSKI I SRPSKI MEDIJI O RATNIM ZBIVANJIMA 1991. S POSEBNIM OSVRTOM NA SITUACIJU U SLAVONIJI
Ivana Ivić
Dana 25. lipnja 1991. godine ostvaren je stoljetni san hrvatskoga naroda, stvorena je vlastita i samostalna država – Republika Hrvatska. U to vrijeme jača težnja Srbije za stvaranjem vlastitog cilja – Velike Srbije, unutar koje se, po njihovim planovima, trebala nalaziti i Hrvatska. Kako se hrvatsko stanovništvo s tim nije slagalo, s vremenom se u tzv. SAO Krajini počinju dizati pobune i blokirati ceste, što vodi do prvih oružanih sukoba, a samim time i do rata. U vrijeme sukoba...
HRVATSKI KAO NASLJEDNI JEZIK U BUDIMPEŠTANSKOME OBRAZOVNOME SUSTAVU
HRVATSKI KAO NASLJEDNI JEZIK U BUDIMPEŠTANSKOME OBRAZOVNOME SUSTAVU
Paula Brnada
Povijesne su okolnosti dovele do višestoljetne povezanosti Hrvata i Mađara. Prošli su kroz povijest odnosa i veza brojne civilizacijske, političke i jezične sukobe da bi došli do suradnje kakvu danas imaju. Temelji se njihovih današnjih dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa zasnivaju i na odnosu prema manjinama i manjinskim etničkim skupinama u dvjema državama. Prava mađarske manjine u Republici Hrvatskoj uređena su nizom zakonskih rješenja, a isto se može potvrditi promotri li...
HRVATSKI KATOLIČKI BOŽIĆNI OBIČAJI U EUROPSKOM KONTEKSTU
HRVATSKI KATOLIČKI BOŽIĆNI OBIČAJI U EUROPSKOM KONTEKSTU
Bernarda Šustić
U ovom se radu polazi od promatranja kulturološkog sloja identiteta i njegove uloge u oblikovanju identiteta općenito. Kao nositelj sadržaja kulturološkog identiteta uzimaju se tradicija i/ili baština koje izrastaju iz uvjetovanosti okoliša i ljudskog djelovanja, odnosno iz međudjelovanja geografskih, političkih, religijskih i ostalih interesnih čimbenika te koje se suočavaju s opasnošću izumiranja u postmodernom društvu kojega karakteriziraju promjena životnog okoliša i...
HRVATSKI KATOLIČKI POKRET U DALMACIJI: ISTAKNUTE OSOBE I DOGAĐAJI
HRVATSKI KATOLIČKI POKRET U DALMACIJI: ISTAKNUTE OSOBE I DOGAĐAJI
Magdalena Vuković
Ovaj završni rad pod nazivom Hrvatski katolički pokret u Dalmaciji. Istaknute osobe i događaji za zadatak je imao rasvijetliti jednu prilično zanemarenu temu iz hrvatske povijesti prve polovice 20. stoljeća. Katolički pokret nije fenomen karakterističan samo za hrvatske zemlje, već je riječ o pokretima koji su se javljali diljem Europe. U početnom poglavlju rada autorica je iznijela kratki pregled HKP-a osvrnuvši se pritom posebno na ulogu inicijatora samog pokreta krčkog biskupa...
HRVATSKI NAROD I NJEGOVA PRAVA U POLITIČKOJ MISLI ANTE TRUMBIĆA. POKUŠAJ SINTEZE
HRVATSKI NAROD I NJEGOVA PRAVA U POLITIČKOJ MISLI ANTE TRUMBIĆA. POKUŠAJ SINTEZE
Stjepan Stipanović
Ovaj rad nastoji prikazati političku misao Ante Trumbića kroz njegova razmišljanja o hrvatskom narodu, hrvatskom državnom pravu, pravu na samoodređenje, pravu na vlastitu državu te pravu na vlastiti jezik i kulturu. Kroz analizu ovih pojmova nastoji se dobiti druga perspektiva Ante Trumbića kao političara. Svi ovi pojmovi korespondiraju sa nacionalnim pokretima 19. i 20 stoljeća. Mali narodi, među njima i Hrvati, su tražili načine za emancipacijom i stvaranjem vlastite nacionalne...
HRVATSKI NARODNI PREPOROD U CETINSKOJ KRAJINI
HRVATSKI NARODNI PREPOROD U CETINSKOJ KRAJINI
Marija Balajić
Hrvatski narodni preporod samo je jedan u nizu brojnih nacionalnih, političkih i kulturnih pokreta koji se javljaju kao posljedica Francuske revolucije te zahvaćaju veliki dio europskih država, a vode prema izgradnji moderne europske nacije. U slučaju današnje Hrvatske, preporodni se pokret ne javlja istovremeno u svim njezinim područjima. Dok se u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji kraj tridesetih i početak četrdesetih godina 19. stoljeća smatra vrhuncem preporoda, isti se u Dalmaciji...
HRVATSKI VOJNICI NA TALIJANSKOM BOJIŠTU U PRVOM SVJETSKOM RATU
HRVATSKI VOJNICI NA TALIJANSKOM BOJIŠTU U PRVOM SVJETSKOM RATU
Jure Bulić
Rad se bavi temom hrvatskih vojnika u Prvome svjetskom ratu na Talijanskom bojištu s posebnim osvrtom na posljednje 3 vojne kampanje. U uvodu se postavljaju glavna istraživačka pitanja: Tko su istaknuti hrvatski vojnici i njihove postrojbe, kakva je bila njihova uloga na bojištu i što se s njima zbilo nakon Prvog Svjetskog rata? Nadalje, pojašnjava se povijesni kontekst Prvog svjetskog rata, uzrok i povod rata sa Kraljevinom Italijom i geografske značajke Talijanskog bojišta koje su...
HRVATSKO PROLJEĆE U DALMACIJI
HRVATSKO PROLJEĆE U DALMACIJI
Karla Milat
Hrvatsko proljeće je reformno razdoblje u hrvatskoj povijesti koje započinje krajem 1960-ih i završava početkom 1970-ih. Uzročnici toga razdoblja su bila tri čimbenika: gospodarsko pitanje, nacionalno pitanje i ravnopravnost te jezično pitanje. Gospodarstvo Jugoslavije je 60-ih godina prošlog stoljeća zahvatila ekonomska kriza, a u poduzećima u Hrvatskoj, ali i općenito u partijskom vrhu, su prevladavali Srbi. Pitanje hrvatskog jezika se pokušalo riješiti Novosadskim dogovorom i...

Paginacija