Završni radovi | repozitorij.ffst.unist.hr

: APPRENDERE ITALIANO GIOCANDO; Kristina Granić
La glottodidattica ludica è un ramo di glottodidattica che pone in centro il gioco e la ludicità come il metodo da utilizzare in classe di italiano come lingua straniera. Tramite il gioco si diverte e rilassa, ma si impara allo stesso momento. La parola chiave è la motivazione che viene incentivata con molto successo. Mettendo da parte lo stress, angoscia e forse una paura della lingua, presenti in situazioni dell’insegnamento tradizionale, gli studenti si sentono stimolati e danno il...

: APSOLUTNA UMJETNOST TOMISLAVA GOTOVCA. REŽIJA ANTICIPACIJE I ANARHIJE; Mia Miošić
Završni rad donosi sistematizirani pregled umjetničkog djelovanja Tomislava Gotovca, jednog od najutjecajnijih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća. Uz kratke biografske crte i opis povijesnog konteksta u kojem se Gotovac javlja, donosi se komparativna analiza glavnih karakteristika umjetnikovih tendencija kroz prizmu hrvatske neoavangarde. Iznose se detaljni pregledi njegovog stvaralaštva kroz medije performansa i filma, uz analize i interpretacije najvažnijih ostvarenja, kao što su...

: ARHEOLOŠKI OSTACI IZ RANOKRŠĆANSKOG DOBA NA DRNIŠKOM PODRUČJU; Ivana Alduk
Cilj ovog diplomskog rada analiza je arheoloških ostataka iz ranokršćanskog doba na drniškom području i prikaz povijesnog kontinuiteta na odabranim primjerima. Autorica u uvodnim riječima rada raspravlja o pojavi ranog kršćanstva na istočnojadranskoj obali, postanku prvih lokaliteta i širenju utjecaja kršćanstva. Nadalje, opisuje prilike na drniškom području u predantičko i antičko doba te analizira kontinuitet lokaliteta sakralnog karaktera uz pojedinačne pronalaske. U...

: ARHITEKT FRIEDRICH SCHMIDT I KATEDRALA U ĐAKOVU; Monika Gusić
Završni rad bavi se intervencijama arhitekta historicizma Friedricha Schmidta na neoromaničkoj katedralnoj crkvi u Đakovu, čija gradnja je započela 1866. na inicijativu biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Romanika, iako prevladavajući, nije jedini zastupljeni umjetnički stil izgradnje, jer katedrala sjedinjuje i neogotičke i neobizantske elemente. Nakon smrti Karla Rӧsnera, 1870. Schmidt je preuzeo ulogu glavnog arhitekta te na istoj ostao do 1882. kada je katedrala posvećena. U tom...

: ARHITEKTONSKA DEKORACIJA U ULICI PETRA KREŠIMIRA IV. U SPLITU; Lucia Ema Duvnjak
Cilj ovoga rada jest bilježenje stvarnoga stanja arhitektonske dekoracije u Ulici Petra Krešimira IV. kako bi se ista analizirala, usporedila, datirala i kronološki smjestila u međuodnosu zatečenih elemenata. Počevši s povijesnim informacijama koje razvoj arhitekture u Krešimirovoj ulici smještaju u konkretan vremenski okvir, rad se dalje grana na kataloške obrasce i zaključna razmatranja. U kataloškim se obrascima nalaze arhitektonski elementi poput ulaznih portala, prozora,...

: ARHITEKTONSKI OPUS SLOBODANA JANJIĆA; Maris Bjelančić
Brza urbanizacija i tipska jeftina izgradnja, tipične za gradove u Jugoslaviji, nisu izbjegle ni Dubrovnik. Povezavši se s ostalim dalmatinskim gradovima Jadranskom magistralom, ovaj grad postaje jednim od turističkih središta bivše države, uslijed čega na njegovom prostoru niče niz hotelskih kompleksa, doprinijevši tako razvoju gospodarstva ovog prostora. Naglo širenje grada, potreba za brzom izgradnjom naselja i ostvarivanjem velikog broja turističkih smještaja te...

: ARHITEKTURA DUBROVAČKE KATEDRALE; Vana Jurković
Katedrala u Dubrovniku arhitektonski je zanimljiva građevina zbog različitih povijesnih slojeva izgradnje. Svoje početke izgradnje vuče još iz bizantskog doba kada je to bila mala trobrodna bazilika. Ostatci građevine nisu u potpunosti sačuvani te se i dalje vrše istraživanja na bazilici. Romanička katedrala gradi se na temeljima bizantske bazilike. Međutim, romanička katedrala nije izdržala potres iz 1667. godine kada je u potpunosti razrušena. Na njenom mjestu gradi se nova...

: ARHITEKTURA GRADA HVARA U RAZDOBLJU OD XV. DO XVIII. STOLJEĆA; Josipa Anić-Matić
Tema je ovoga rada „Arhitektura grada Hvara u razdoblju od XV. do XVII. stoljeća“. U radu se uzima u obzir širi povijesni i umjetnički kontekst grada Hvara. Isti započinje analizom javnih zgrada i objekata značajnih za gradsku arhitekturu i urbanizam (Tvrđava Fortica − Kaštel Fortica, Arsenal i Fontik, Mandrać, Gradska lođa sa satom, Pjaca i zdenci) koje slijede građevine važne za sakralnu arhitekturu (Katedrala, Sv. Stjepan na Marinkovcu, Dominikanska crkva i samostan sv....

: ARHITEKTURA I SKULPTURA LOKALITETA CRKVINE U CISTI VELIKOJ; Petra Ćićerić
Crkvine u Cisti Velikoj lokalitet su u Imotskoj krajini čiji povijesni kontinuitet seže sve do prapovijesti, od prvih gradina sve do formiranja rimskog naselja. Antičko vrijeme pokazalo se veoma plodnim razdobljem te su na lokalitetu pronađene dvije rimske prostorije te groblje među kojima su pronađeni brojni sarkofazi, od kojih je najpoznatiji onaj Elije Viktorine, žene veterana 14. legije Geminae i prve imenom poznate stanovnice mjesta. Brojni sarkofazi i grobnice kasnije će biti...

: ARHITEKTURA SAKRALNIH GRAĐEVINA SPLITA IZGRAĐENIH OD 1990. GODINE DO DANAS; Gabrijela Matić
Diplomski rad donosi kronološki popisane sakralne objekte izgrađene na području Splita od 1990. godine do danas. Svakoj crkvi pridružen je tlocrt i slika pročelja. Proučavajući dvanaest projekata novih crkava iznose se imena arhitekata pojedinih crkava i uvjeti i vrste natječaja koji su za iste provedeni. Obrađuje povijesne okolnosti njihovog nastanka, faze izgradnje i specifičnost prostora u kojem se nalaze. Donosi podatke ne samo o crkvi, nego i o kompletnom pastoralnom centru...

: ARISTOTEL O VRLINAMA; Tajla Maree Bakota
Cilj ovog rad je prikazati Aristotelov pogled na vrline kako su predstavljeni u njegovom djelu Nikomahova etika, s naglaskom na to kako te vrline doprinose postizanju sreće (eudaimonia) i životu u skladu s moralnim načelima. Aristotel započinje postavljanjem temeljnih pitanja o svrsi života i vezi između ispunjenog života i moralne vrline. On tvrdi da je krajnji cilj života eudaimonia, koju definira kao sreću postignutu kroz život u skladu s vrlinama. Rad se bavi Aristotelovom...

: ARISTOTEL: O DUŠI; Tajla Maree Bakota
Cilj ovog rada je prikazati Aristotelovo razumijevanje pojma duše. Aristotel razmatranje o duši započinje s kritičkim pregledom razmišljanja svojih prethodnika o duši, odnosno o starogrčkom pojmu psykhḗ koji se različito razumijevao kroz povijest. U svom djelu Aristotel se referira na Homera, Anaksimena, Demokrita, Empedokla i druge. Aristotel razumijeva živa bića kao složene supstancije unutar pojmovnog okvira hilomorfizma. Hilomorfizam označava odnos tijela i duše, a tijelo...

Paginacija