Paginacija
-
-
TRADICIJSKA KULTURA - ČUVARICA IDENTITETA HRVATA JANJEVACA
-
Petra Vuković U podnožju brda Glama i uz rijeku Janjevku nekada je bila smještena najstarija hrvatska dijaspora. Kotlina i u njoj malo mjesto zvano Janjevo, gdje su Hrvati podrijetlom iz Dubrovnika i s prostora Dubrovačke Republike stoljećima živjeli. Moglo bi se reći da je prirodni položaj odnosno smještaj Janjeva upravo ono što im je dugi niz godina, pred raznim opasnostima pružalo sigurnost, ali jedno je sigurno – oni će uvijek svjedočiti zaštitu i pomoć svetoga Nikole.
Vrijeme...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST DRNIŠKOGA KRAJA
-
Anđela Batinić Predmet ovog diplomskog rada bio je istražiti i predstaviti tradicijsku kulturu i književnost
drniškoga kraja. Na temelju analize stručne i znanstvene literature, ali i vlastitog terenskog
istraživačkog rada, u radu je opisan niz tradicija vezanih za razne blagdane i spomendane čitave
godine, a sve to sadržano je u poglavlju crkveno-pučka baština. Nadalje, rad je obuhvatio i
poglavlje vjerske usmene lirike vezane za područje grada Drniša, ali i predaja, posebice
...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST DRNIŠKOGA KRAJA
-
Anđela Batinić Predmet ovog diplomskog rada bio je istražiti i predstaviti tradicijsku kulturu i književnost
drniškoga kraja. Na temelju analize stručne i znanstvene literature, ali i vlastitog terenskog
istraživačkog rada, u radu je opisan niz tradicija vezanih za razne blagdane i spomendane čitave
godine, a sve to sadržano je u poglavlju crkveno-pučka baština. Nadalje, rad je obuhvatio i
poglavlje vjerske usmene lirike vezane za područje grada Drniša, ali i predaja, posebice
...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U GRUDSKOM KRAJU
-
Željana Majić U svom završnom radu pisala sam o životu i običajima svog zapadnohercegovačkog sela Grude. Tema me najviše interesirala zbog činjenice da bi znali živjeti, prvo moramo poznavati otkuda dolazimo i što zapravo čini dio nas od kojeg smo i sami nastali. Grude su uistinu ishodište hrvatske duhovnosti i pjesništva poznatih po trudu i molitvi svojih vjernih sluga. Usprkos brojnim nedaćama koje su dotakle Grude, i danas se drže u zajedništvu iako su se naselili diljem zemlje i dalje. U...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA METKOVSKOG KRAJA
-
Matija Manenica U ovom radu pokušala sam prenijeti mali dio običaja grada Metkovića i okolnih mjesta, kao što su procesije koje su najsvečanije bile za vrijeme blagdana svetoga Nikole, koji je ujedno bio i zaštitnik župe u selu Borovci, odlaske u crkvu za Božić gdje bi svi suseljani iza mise zajedno pjevali i častili se. Zatim bi dolazilo korizmeno vrijeme kada su svi bili ustrajni u postu i nemrsu kako bi dostojno dočekali Uskrs.
Uz te običaje vezane za velike kršćanske blagdane opisala sam...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA U ADVENTSKOM I BOŽIĆNOM VREMENU NA ŠOLTI
-
Mateja Burica Tradicija označuje određene konstante koje su vrlo važno obilježje određene kulture i identiteta.
Ona se prenosi s koljena na koljeno, a procesom prenošenja kulture, ili samo dijela kulture,
čovjek uči i usvaja obrasce ponašanja i mišljenja koja mu ta kultura nudi. Ponekad se veže za
prošle oblike kulture ili oblike kulture u nestajanju, suprotstavljene suvremenom društvu i
promjenama koje ono donosi. Etnografski zapisi obiluju podatcima o ljudskim iskoracima iz
...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA U CETINSKOME KRAJU
-
Anđela Bandić Tradicijska kulturna baština skup je tradicija, dobara i običaja u povijesti nekog naroda.
Prenosi se s koljena na koljeno te se na taj način čuva od zaborava. U ovom radu izložen je
samo dio kulturnog nasljedstva Cetinskoga kraja s posebnim naglaskom na predaje i vjersku
liriku. Zabilježene su lokalne posebnosti karakteristične za Sinj i Cetinski kraj koje su
neprocjenjive vrijednosti za sve naraštaje. Najčešće je sačuvan samo verbalni dio usmene
izvedbe kojom su...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA U OKRUGU KOD TROGIRA S POSEBNIM OSVRTOM NA DIDAKTIČNOST
-
Jelena Miše U ovom radu prikazan je samo mali dio narodnog blaga općine Okrug. Ovaj dio otoka Čiova ostaje poprilično neistražen kada je riječ o usmenoj književnosti. Važnost zapisivanja i očuvanja usmene narodne predaje je neupitna. Iz dana u dan način života i narodni običaji mijenjaju se, dolaze novi, odlaze stari, stoga neki od navedenih u ovom radu mogu nam se činiti zastarjelim ili pak nikada nismo čuli za njih. Većina narodnih predaja i običaja zapisanih u radu opisuje život prije...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA U SINJSKOM KRAJU
-
Antea Bulić U ovom diplomskom radu piše se o običajima kroz godinu u Sinjskoj krajini, izdvajajući najvažnije i one koji se na poseban način obilježavaju. Među njima ističemo advent, Božić, korizmu, Veliki tjedan, Uskrs, te blagdane Svetog Jurja, Svetog Marka, Duhova, Spasova, Tijelova, Svetoga Antuna Padovanskog, Svetog Ivana, Velike Gospe, Svih svetih te Dušni dan. Naglasak je na običajima koji su se dobrim dijelom i danas zadržali u selima Sinjske krajine, proučava se način na koji su...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI LOVREČKOG KRAJA
-
Ines Nosić Naslov rada Tradicijska kultura u suvremenoj etnografiji lovrećkoga kraja upućuje na glavni argument kojim se ovaj rad bavi, a to je usmeno-književna baština Lovreća, malog mjesta u Dalmatinskoj zagori. Velikim dijelom se ovaj rad temelji na vlastitim terenskim zapisima preko kojih je najbolje prikazana stoljetna tradicija Lovreća i Imotske krajine. Prikupljena građa uglavnom sadrži usmene lirske pjesme, molitvice, priče, narodne običaje, zagonetke, gangu te druge oblike.
Prvi dio...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA U ZAGORI U ETNOLOŠKOM I ANTROPOLOŠKOM KONTEKSTU
-
Ivana (Predrag) Granić U ovome radu navedeni su i opisani običaji, život i religijski obredi koji su se vršili u području Zagore u razdoblju 20. stoljeća, ali i ranije. Spadaju u narodnu baštinu Zagore. Na početku rada govori se o tome kakav je bio život stanovnika Zagore, o patrijarhalnom odnosu u obitelji, o odijevanju i dijelovima narodne nošnje, potom o poljoprivredi i tadašnjim strojevima te o pokućstvu toga vremena. Osim navedenog, spominju se ženidbe, događaji i rituali vezani za spomendane...
-
-
TRADICIJSKA KULTURA ZAGORE U ETNOLOŠKOM,
ANTROPOLOŠKOM I TEOLOŠKOM KONTEKSTU
-
Natali Ban Identifikacija je potreba pojedinca i zajednice kojom se želi zadržati u sjećanju ono što
smatra bitnim za svoj narod. Usmenost se zasnivala na oznakama literariziranog, utemeljenog na
sjećanju, koje se prenosilo s naraštaja na naraštaj te je kao takvo zadržavalo svoj smisao. Široko
područje Dalmatinske zagore je u radu vrlo detaljno opisano, što geografski, što kulturno. Samo
područje razlikuje se, od mjesta do mjesta, običajima, plesovima, vjerovanjima i načinom...
Paginacija
