Pages
-
-
SLOBODNO VRIJEME MLADIH U VJERSKOM KONTEKSTU
-
Ines Karalić Slobodno vrijeme je izrazito važan dio života svakog čovjeka, a to dokazuje i činjenica
njegova kreativnog osmišljavanja od samih početaka civilizacije. Neke od aktivnosti
slobodnog vremena su: igra, hobiji, stvaralaštvo, izviđaštvo, volonterstvo te sportske
aktivnosti. Slobodno vrijeme ima višestruke funkcije (odmor , razonoda i razvoj ličnosti) kao i
preventivno, odgojno formativno i kurativno djelovanje na mlade. S obzirom na navedene
funkcije, posebno je značajno...
-
-
SLOBODNO VRIJEME SREDNJOŠKOLACA U VRIJEME PANDEMIJE
-
Ivan Dužević Slobodno vrijeme predstavlja ono vrijeme koje preostaje nakon bavljenja zadanim
obvezama. Tijekom pojave COVID-19 pandemije aktivnosti i struktura slobodnog vremena
značajno se mijenja za svaku dobnu skupinu. Skupinu koju ta promjena značajno pogađa jesu
i srednjoškolci. Zbog tih razloga u ovome radu smo se usmjerili na analizu promjena koje su
se odnosile na aktivnosti i preferencije u njihovom slobodnom vremenu. Cilj ovoga
istraživanja je bio istražiti oblike provođenja...
-
-
SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE U TRAVNJU 1941.
-
Marija Lukšić Tijekom svog kratkog postojanja, nešto malo više od dva desetljeća obilježenih brojnim krizama i sukobima, Kraljevina Jugoslavija je tražila način kojim će unutar svojih granica omogućiti jedinstvo među brojnim nacionalnim manjinama, a istovremeno na vanjskom planu težila je tome da se osigura od agresije moćnih susjednih država. Od samog početka jedan od glavnih problema predstavljala je činjenica kako su se u zajedničkoj državi našle tri nacionalne manjine s često...
-
-
SLUČAJ KARDINALA STEPINCA U SVJETLU ODNOSA SVETE STOLICE I JUGOSLAVIJE
-
Marina Brčić Alojzije Stepinac svoje je djelovanje započeo još u Kraljevini Jugoslaviji, a nastavio kasnije i u NDH, te konačno u Titovoj Jugoslaviji. Vršio je svoju službu i išao prema ostvarenju svojih ciljeva za dobrobit Katoličke Crkve. Nikako nije htio dopustiti odvojenost Katoličke Crkve od Vatikana i pape, što je Tito želio postići, a u čemu je nadbiskup i vidio razloge tako loših crkveno-državnih odnosa. Država je u Katoličkoj Crkvi vidjela protivnika i željela je spriječiti sva...
-
-
SMISAO MATEMATIČKOG DOKAZA
-
Mia Šerić U svrhu otkrivanja različitih uloga dokaza, u radu se najprije razmatraju karakteristike
aksiomatske izgradnje matematičke teorije, značenje samog pojma dokaza te načini procesa
zaključivanja i dokazivanja. Zatim se razmatra smisao dokaza u matematici kao znanstvenoj
disciplini te smisao dokaza u matematici kao nastavnom predmetu. Na kraju se ukazuje na
teškoće koje se javljaju u procesu dokazivanja.
U aksiomatskoj izgradnji bilo koje matematičke discipline započinje se...
-
-
SOCIJALISTIČKA ARHITEKTURA U JUGOSLAVIJI S POSEBNIM OSVRTOM NA GRAD SPLIT
-
Marija Pocrnjić Prve godine nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji označavaju obnovu arhitekture koja je oštećena ratnim razaranjima. Arhitektura je tako imala jednu od važnijih uloga u procesu modernizacije društva. Analogno tome, u socijalističkoj Jugoslaviji nastaju ambiciozni arhitektonski objekti i nova stambena naselja, primjerice u Splitu, Novom Zagrebu, Novom Beogradu, itd. Drugu polovicu 20. stoljeća obilježava i nagli razvoj industrijalizacije što je rezultiralo neprirodnim priljevom...
-
-
SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA IMOTSKE KRAJINE
-
Toni Ćapeta U ovom radu analizira se tradicijska baština i narodni običaji s područja Imotske krajine i to sa stanovišta socijalne antropologije, odnosno s težištem tumačenja na ulozi koju su stari kulturni obrasci, običaji i vjerovanja imali u ljudskoj svakodnevici na mikroregionalnom planu, odnosno na području Imotske krajine, imajući u vidu povijest i društvene prilike na tom području tijekom višestoljetnog razdoblja, odnosno u vidu osmanske najzde te višestoljetne okupacije područja...
-
-
SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA KLIŠKOGA KRAJA
-
Maša Polić Cilj ovog rada bio je prikazati knjiţevnousmenu tradiciju i kulturni identitet kliškog
kraja temeljen na usmenim predajama mještana. Naglasak je stavljen na proučavanje ljudske
kulture, običaja, te na razumijevanje društvenih dinamika i interakcija meĎu ljudima u ovim
krajevima. Proučavana je društvena struktura i organizacija ovog mjesta, analizirani su
kulturni običaji, tradicije, religijska vjerovanja i vrijednosti koje su prisutne te njihov utjecaj
na svakodnevni ţivot i...
-
-
SOCIJALNE I EMOCIONALNE KOMPETENCIJE ODGOJITELJA DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI (SAMOPROCJENA)
-
Željana Vukadin Cilj ovog diplomskog rada bio je ispitati razinu samoprocijenjenih socijalno-emocionalnih kompetencija odgojitelja djece rane i predškolske dobi primjenom upitnika Osobna procjena i refleksija – kompetencije socijalno-emocionalnog učenja za voditelje škola, osoblje i odrasle (CASEL, 2017) te ispitati njihovu povezanost s duljinom radnog iskustva, razinom obrazovanja, dobi ispitanika te međusobnu povezanost različitih komponentni socijalno-emocionalnih kompetencija. Ispitanici su bili...
-
-
SOCIJALNE VJEŠTINE U ŠKOLI: PODRŠKA ZA UČENIKE SA ADHD-OM
-
Josipa Gadža Svrha ovoga rada je istraživanje razloga nedostatka socijalnih vještina učenika sa
ADHD-om i negativne posljedice deficita u socijalnim vještinama na razvoj učenika. Zbog
simptoma Deficita pažnje/Hiperaktivnog poremećaja kao što su nepažnja, impulzivnost i
hiperaktivnost učenici su vrlo često neshvaćeni i odbačeni od strane vršnjaka što utječe na
samopouzdanje i napredak u socijalnom razvoju. Učenici često postaju žrtve vršnjačkog nasilja
ili zlostavljaju druge,...
-
-
SOCIJALNO OKRUŽENJE I RAZVOJ DJETETA: RIZICI SOCIJALNE DEPRIVACIJE
-
Bruna Sočo Socijalno okruženje i urođene sklonosti smatraju se temeljnim odrednicama koje oblikuju razvoj djeteta. U tijeku cijeloga života osoba se razvija na motoričkoj, kognitivnoj i socio-emocionalnoj razini, no socijalna deprivacija koja se odnosi na smanjene uvjete s obzirom na zadovoljavanje ljudskih potreba, onemogućuje kvalitetan razvoj osobe. Rizici socijalne deprivacije često se primjećuju na različite načine, a osobe koje su pod utjecajem rizika često sakupljaju probleme i oni se...
-
-
SOCIJALNO-EMOCIONALNO UČENJE DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI PUTEM IGRE
-
Željana Vukadin Cilj ovog završnog rada bio je istražiti odnos između dječje igre i procesa socijalno-emocionalnog učenja, točnije način na koji igra omogućava unapređenje temeljnih kompetencija socijalno-emocionalnog učenja. Igra, kao dominantna aktivnost djece rane i predškolske dobi, omogućava njihov holistički razvoj iz čega proizlazi i doprinos socijalno-emocionalnom učenju. Socijalno-emocionalno učenje je u novije vrijeme predmet brojnih istraživanja i doživljava integraciju u...
Pages
