Pages
-
-
TOPONIMI ITALIANI PROVENIENTI DALLE LINGUE DEL SOSTRATO DEL LATINO
-
Antonija Milardović Questa tesina si occupa dei toponimi italiani provenienti dalle lingue del sostrato del latino. L'elaborazione del argomento comincia con la spiegazione delle parole chiave: toponimi e sostrato, consultando i dizionari e manuali. L’enfasi si pone sulle lingue del sostrato seguenti: la lingua etrusca, le lingue italiche (l'osco – umbro), la lingua veneta, la lingua celtica, la lingua dei Reti, il ligure e il greco. Ognuna di queste lingue viene descritta in breve (si indica la datazione...
-
-
TOPONIMIJA DICMA DONJEG
-
Barbara Ćatipović U radu obrađena je toponimija Dicma Donjeg u najvećem dijelu prikupljena terenskim istraživanjima. Prikazan je povijesni pregled Općine Dicmo utemeljen na izvorima iz znanstvene literature, posebice na provedenim povijesnim i arheološkim istraživanjima. Povijest naselja od velike je važnosti za istraživanja jer se njome saznaju jezici i narodi koji su vladali ovim prostorima. O kontinuitetu naseljenosti ponajbolje iščitavamo iz arheoloških ostataka gradina i grobišnih nalaza,...
-
-
TOPONIMIJA DUBRAVE
-
Božena Juginović Toponimija Dubrave donosi popis 250 toponima prikupljenih terenskim istraživanjem u selu
Dubravi podno Mosora. Toponimi su akcentuirani i opisani uz pomoć ispitanika, rođenih i
odgojenih u Dubravi, koji su odrastali obilazeći šume i proplanke, i obrađujući njive, čija su
imena trebali znati za potrebe svakodnevnog života i sporazumijevanja. Toponimi su etimološki
određeni na temelju čega je ponuđena i motivacija. Popisu toponima prethodi povijesni pregled
Dubrave uz prikaz...
-
-
TOPONIMIJA GDINJA NA OTOKU HVARU
-
Laura Visković Ovim radom prikazana je toponimija Gdinja na otoku Hvaru temeljena na terenskom istraživanju i intervjuiranjem stanovnika. Na samom početku prikazana je povijest otoka Hvara, položaj otoka te ekonomske prilike, a zatim je opisan razvoj te životne prilike u naselju Gdinj. Nakon karakteristika govora, prikazan je popis toponima i njihove etimologije. Ukupno je prikupljeno, istraženo i opisano 148 toponima različitih motivacija. Najčešće su toponimi motivirani vlasništvom, položajem,...
-
-
TOPONIMIJA NASELJA OPĆINE OTOK
-
Martina Tadić Ovaj rad ispituje i opisuje etimologiju toponima naselja općine Otok: Otoka, Udovičića, Rude, Gale, Ovrlje i Korita. Toponimi su prikupljeni intervjuiranjem lokalnog stanovništva te proučavanjem karata općine Otok. Ukupno su prikupljena te opisana 152 toponima. Prikupljeni toponimi su uglavnom slavenskog porijekla, ali postoje i neki koji su motivirani domaćim apelativima koji su turskog, grčkog, latinskog, talijanskog, mletačkog, mađarskog te njemačkog porijekla. Što se tiče...
-
-
TOPONIMIJA SIVERIĆA
-
Maja Prpa U radu je prikazana toponimija Siverića na temelju terenskih istraživanja i katastarskih izmjera.
Na početku je opisana povijest i geografski položaj mjesta, a zatim karakteristike govora, te
popis i etimologije prikupljenih toponima. Obrađeno je ukupno 135 toponima. Kroz popis i
etimologije toponima prikazana je raznolikost mjesta, ali i brojni utjecaji zaslužni za nastanak
toponima. Prikupljeni toponimi nam mogu mnogo toga reći o izgledu, sastavu terena,
svojstvima, smještaju...
-
-
TOPONOMASTIČKA GRAĐA OPĆINE DICMO U ZNANSTVENOJ LITERATURI
-
Barbara Ćatipović U ovom radu obrađena je toponomastička građa općine Dicmo koja se pojavljuje u znanstvenoj literaturi. Sveukupno je obrađeno 107 toponima. Imena se pojavljuju u povijesnom kontekstu, u arheološkim radovima, literaturi o naseljima, pravnim dokumentima i znanstvenim radovima kojima su pravni dokumenti poslužili kao izvor. S obzirom na bogatu prošlost i činjenicu da je Dicmo bilo pod različitom upravom, toponimi koji se pojavljuju na njegovu prostru uvelike su različitoga podrijetla....
-
-
TRADICIJSKA BAŠTINA U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI IMOTSKE KRAJINE
-
Anamarija Žužul Naslov rada Tradicijska kultura u suvremenoj etnografiji Imotskog kraja upućuje na njegov glavni argument – bilježenje usmenoknjiževne baštine Imotskog kraja te njene klasifikacije s obzirom na uvriježene kriterije. Radom na terenu prikupljen je raznolik spektar usmenih sadržaja svjetovnog i duhovnog te, kao posebne kategorije, mitskog karaktera. U uvodnom dijelu rada predstavljena je Imotska krajina, njena lokacija, podrijetlo naziva, povijeni kontekst, a potom i nematerijalna...
-
-
TRADICIJSKA CRKVENO PUČKA KULTURA U KAŠTELIMA
-
Antea Kasalo U radu se navode običaji kaštelanskoga naroda koji je štovao katoličke blagdane. Od davnih
vremena kaštelanski je puk svoju tradiciju vezanu za crkvene običaje i vjerovanja temeljio na
kršćanskoj vjeri. Tako se tijekom g odine slave katolički blagdani i svetkuje spomen na različite
svetce koji su imali važnu ulogu u njihovim životima. Najviše se običaja sačuvalo iz božićnoga i
uskrsnoga vremena kao i običaja koji se vezuju za sljedeće svetce: sv. Jurja, sv. Marka, sv....
-
-
TRADICIJSKA CRKVENO-PUČKA BAŠTINA U DUGOBABAMA I OKOLICI
-
Matea Pisac Rad se temelji na zapisima o crkveno-pučkoj baštini sela Dugobabe i okolice. Zapisi su raspodijeljeni tako da obuhvaćaju sve značajnije blagdane kroz crkvenu godinu. Dakle, obuhvaćeni su zapisi o Adventu, Božiću, Korizmi, Uskrsu, ali i o Svetom Jurju, svetom Marku, Tijelovu, Srcu Isusovu, svetom Antunu Padovanskom, svetom Ivanu Krstitelju, zatim o Velikoj i Maloj Gospi, Svim Svetima i Dušnom danu. Osim toga, navedeni zapisi svjedoče o duhovnosti i pobožnosti stanovnika Dugobaba i...
-
-
TRADICIJSKA CRKVENO-PUČKA KULTURNA BAŠTINA U DRNIŠKOJ KRAJINI
-
Dalia Bojčić Navedeni i interpretirani primjeri u radu zorno svjedoče bogatstvo i raznovrsnost duhovnosti u drniškom kraju. U rad su uvršteni suvremeni zapisi običaja, obreda i pučkih vjerovanja vezanih za dane kroz godinu te blagdane poput Adventa, Boţića, Sveta tri kralja ili Uskrsa. TakoĎer, prikazani su godišnji narodni običaji vezani uz spomendane svetaca koji se slave u Drnišu kao što su sveti Roko ili sveti Ivan. Navedeni primjeri imaju izniman etnološki, antropološki i filološki...
-
-
TRADICIJSKA DUHOVNA KULTURNA BAŠTINA U ZAGORI
-
Ana Čavka U ovom su radu navedeni i opisani blagdani koji se unutar crkvene godine štuju diljem Dalmatinske zagore, nekadašnji način života njezinih stanovnika te naposljetku priče iz mitskog svijeta. Početak rada posvećen blagdanima tijekom godine započinje adventom, a uključuje sve velike svetkovine do Dušnog dana. U tom su poglavlju također prikazani narodni običaji vezani za navedene blagdane, kao i molitve upućene svecima za njihovih spomendana. U nastavku rada govori se o životu...
Pages
