Pages

Etnografija Bokeljske mornarice kao nematerijalne baštine i odrednice identiteta
Etnografija Bokeljske mornarice kao nematerijalne baštine i odrednice identiteta
Dora Božinović
Etnografskim pristupom analizirala se je organizacija kulturnih aktivnosti Bokeljske mornarice sa sjedištem u Kotoru. Središnje promatranje i sudjelovanje u procesiji sv. Tripuna 9.veljače 2020. godine, te intervjuiranje članova Bokeljske mornarice tivatske podružnice (bratovštine) dalo je okvir dinamične slike društva Mornarice kakva je ona danas. Vrijeme nastanka Mornarice koje je povezano s dolaskom relikvija sv. Tripuna 809. godine u grad Kotor, uzrok je i današnjoj neraskidivoj...
Etnografija rada Erasmus studentske razmjene
Etnografija rada Erasmus studentske razmjene
Antonija Jukić
U ovom diplomskom radu izložena je etnografska građa Erasmus studentske razmjene. Rad je rezultat terenskog istraživanja na području grada Wroclawa u Poljskoj, primjenom strukturiranog intervjua i sudjelujućeg promatranja. Temeljni cilj bio je prikazati kako izgleda Erasmus studentska razmjena kroz iskustvo istraživačice i intervjuiranih Erasmus studenata. Rezultati istraživanja pokazali su kako je najučestaliji razlog sudjelovanja u Erasmus programu studentske razmjene želja za...
Etnografija sinjske svetkovine Velike Gospe
Etnografija sinjske svetkovine Velike Gospe
Matija Erdelez
Ovaj rad kroz etnografski pristup prikazuje svetkovinu Sinjske Velike Gospe, koja za Cetinski kraj igra važnu ulogu puna tri stoljeća. Podaci sakupljeni kroz metode intervjua i nestrukturiranog promatranja sa sudjelovanjem, iskorišteni su kako bi se pobliže dočarao hodočasnički aspekt svetkovine te uloga svetkovine za same građane Sinja, kao i za opis samih rituala tijekom dva glavna dana proslave. Smatra se kako svetkovina Velike Gospe u Sinju kroz nekoliko tjedana okupi do sto...
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Dobrila Vranković
U radu se obraĊuju etnografski zapisi (dokumentacija) u Reggio koncepciji. Reggio pedagogija spada pod alternativne koncepcije današnjice te je uz koncepciju Marije Montessori i Waldorf koncepciju najzastupljenija takva koncepcija. Utemeljitelj Reggio pedagogije je Loris Malaguzzi, utemeljena je sredinom 20. stoljeća. Temelj Reggio koncepcije je rad na projektu, a glavno polazište je dijete i njegov interes. Osobitosti reggiovske pedagogije su: slika o djetetu kao kompetentnom biću,...
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Dobrila Vranković
U radu se obrađuju etnografski zapisi (dokumentacija) u Reggio koncepciji. Reggio pedagogija spada pod alternativne koncepcije današnjice te je uz koncepciju Marije Montessori i Waldorf koncepciju najzastupljenija takva koncepcija. Utemeljitelj Reggio pedagogije je Loris Malaguzzi, utemeljena je sredinom 20. stoljeća. Temelj Reggio koncepcije je rad na projektu, a glavno polazište je dijete i njegov interes. Osobitosti reggiovske pedagogije su: slika o djetetu kao kompetentnom biću,...
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Etnografski zapisi u Reggio koncepciji predškolskog odgoja
Dobrila Vranković
U radu se obraĊuju etnografski zapisi (dokumentacija) u Reggio koncepciji. Reggio pedagogija spada pod alternativne koncepcije današnjice te je uz koncepciju Marije Montessori i Waldorf koncepciju najzastupljenija takva koncepcija. Utemeljitelj Reggio pedagogije je Loris Malaguzzi, utemeljena je sredinom 20. stoljeća. Temelj Reggio koncepcije je rad na projektu, a glavno polazište je dijete i njegov interes. Osobitosti reggiovske pedagogije su: slika o djetetu kao kompetentnom biću,...
Evaluacija dječjih likovnih radova s elementima likovne darovitosti u dječjem vrtiću
Evaluacija dječjih likovnih radova s elementima likovne darovitosti u dječjem vrtiću
Nikolina Dujić
U ovom radu cilj je bio istražiti koliko su odgajatelji upoznati s likovnom darovitošću djece vrtićke dobi, odnosno sposobnost odgajatelja prilikom evaluacije dječjih likovnih radova. Istraživanje je provedeno u Dječjem vrtiću Popaj u Splitu gdje je uzet uzorak od 70-ero djece u dobi od četiri, pet i šest godina čiji su se likovni radovi prikupljali u vremenskom periodu od početka mjeseca ožujka do kraja mjeseca travnja 2019. godine. Zadatak odgajateljicama bio je evaluirati...
Evolucija ženskog lika u Disneyevom animiranom filmu
Evolucija ženskog lika u Disneyevom animiranom filmu
Ivana Matković
Disneyjevi animirani filmovi značajan su čimbenik socijalizacije i sastavni dio velikog broja dječjih života. Poruke koje u sebi ti filmovi nose, a koje se odnose na rod, rodne odnose i prikaz ženskih likova općenito, djeca gledanjem usvajaju i tijekom života iskustveno potvrđuju. Ovim radom nastoji se ispitati je li se prikaz ženskog lika u animiranom filmu izmijenio kroz vrijeme. Uzorak je sačinjavalo devet animiranih filmova, nastalih u razdoblju od 1937. do 2013. godine, pri...
Evoluzione del personaggio femminile goldoniano
Evoluzione del personaggio femminile goldoniano
Karla Mare Barić
La tesi parte dalla vita e dalle opere teatrali di Carlo Goldoni prendendo in considerazione la riforma teatrale la quale applicazione si è sentita nelle sue commedie. Sono analizzate alcune commedie con l’accento sulle caratteristiche attraverso le quali lui ha proposto al pubblico nuovi tipi della commedia: la commedia del carattere e la commedia dell’ambiente. In seguito sono presentate le commedie già menzionate nelle quali è analizzata l’evoluzione del carattere femminile. Alla...
FAKCIJA I FIKCIJA U PREDAJAMA I LEGENDAMA S 
 POSEBNIM OBZIROM NA KORČULU
FAKCIJA I FIKCIJA U PREDAJAMA I LEGENDAMA S POSEBNIM OBZIROM NA KORČULU
Anamarija Tomaš
U radu se govori o odnosu fikcije i fakcije u usmenim predaja i legendama s posebnim obzirom na Korčulu. Definirane su fikcija, fakcija, te njihov odnos općenito i u priloženim primjerima. Fikcija je novokreirana zbilja književnog djela koja je utemeljena u fakciji, u zbiljskim događajima, temama i akterima. Prikazane su povijesne, etiološke, mitske i demonološke predaje i legende, te su, gdje je bilo moguće, predaje i legende potkrijepljene relevantnim informacijama i...
FAKCIJA I FIKCIJA U PREDAJAMA IZ ZAGVOZDA I SUKOŠANA
FAKCIJA I FIKCIJA U PREDAJAMA IZ ZAGVOZDA I SUKOŠANA
Ivana Varkaš
U ovom diplomskom radu prikazane su priče i običaji ljudi na području Zagvozda i Sukošana, od mitskih i demonoloških predaja, sve do eshatoloških. Na samom početku obrađuje se tema povijesnih predaja, s posebnim naglaskom na starohrvatske teme koje govore o hrvatskim vladarima narodne krvi te o Osmanskim osvajanjima i zločinima koje su počinjali. Ipak, najveću ulogu u narodu imaju mitske i demonološke predaje. Mitske predaje pripovijedaju o vilama i povijesnim osobama kojima...

Pages