Završni radovi | repozitorij.ffst.unist.hr

: MOTIV MAJKE U PRIČAMA ZA DJECU; Stella Prnjak
Motiv majke čest je motiv u hrvatskim pričama za djecu. Majka se obično prikazuje kao brižna, nježna i ljubazna, koja se brine za svoju djecu i koja ih uči važnim životnim lekcijama. Djeca se često mogu lako poistovjetiti s likovima u književnosti, a motiv majke prikazan u književnosti kao lik koji brine, štiti i voli svoju djecu može biti vrlo snažan i poticajan za dijete. U mnogim pričama majka igra ključnu ulogu u rješavanju problema i učenju vrijednosti poput ljubavi,...

: MOTIVACIJA ZA UČENJE U BIHEVIORISTIČKOJ, KONSTRUKTIVISTIČKOJ I MONTESSORI KONCEPCIJI ODGOJA I OBRAZOVANJA; Ana Kegalj
U ovom radu prikazuje se povezanost motivacije za učenje i različitih teorija o učenju kao što su biheviorizam, konstruktivizam i Montessori koncepcija odgoja i obrazovanja. Motivacija pojedinca igra veliku ulogu u njegovom razvoju, a tijekom godina i razvojem različitih teorija učenja njezina uloga i način na koji se na nju gleda značajno se mijenjao. Potreba za motivacijom uvijek je postojala samo što se njezin karakter mijenjao s obzirom na nove teorije koje su se stvarale. Tako...

: MOTIVI U BASNAMA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ; Bruna Grčić
Ivana Brlić-Mažuranić jedna je od najpoznatijih i najkvalitetnijih spisateljica za djecu u Republici Hrvatskoj i svijetu. Uzevši u obzir njezino književno stvaralaštvo, mnogobrojna djela koja je napisala, u ovome su radu prikazani motivi i teme kojima je spisateljica. Motivi domoljublja, majčinske ljubavi te želje za rodnim krajem karakteristični su motivi njezina pisanja. Pretpostavka je da su likovi u basnama često nositelji motiva te će se u ovome radu metodom analize,...

: MOTIVSKI SVIJET USMENIH PRIČA U SOLINU, KLISU I ZAGORI; Jelena Kurtović
U ovome je radu obrađen motivski svijet usmenih priča gradova Solina i Klisa u središnjoj Dalmaciji i Zagore koju možemo smatrati povijesno-zemljopisnom regijom koja obuhvaća područje od Muća i Lećevice pa do Drniša. U rad je inkorporiran interpretirani sustav usmene priče i tradicijske kulture i terensko-istraživački rad autorice. Od usmenih je priča obrađena bajka, basna, novela, predaje, kao i legenda relevantnom literaturom. Povijesne se predaje zanimaju za prošlost,...

: MULTIFUNKCIONALNOST STRIPA U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU; Antica Cikojević
Strip kao posebna vrsta umjetnosti na sebi svojstven način sintetizira znanja iz područja likovne umjetnosti, književnosti, jezika i filma te se svojim izražajnim tehnikama na poseban način njima poigrava. Umjetničku vrijednost stripa potvrđuju njezin status umjetnosti, bogata povijest, remek-djela iz područja stripa te raznolikost njegovih potrošača. Iako u doticaju s drugim umjetnostima, strip je autonomni umjetnički oblik. Jedno je od prvih čitalačkih iskustava djece, a djeca...

: MULTIMEDIJSKI ALATI U NASTAVI POVIJESTI; Hrvoje Brtan
Razvojem tehnologije nastaje raznovrsna multimedija pomoću koje je postalo moguće na privlačan način predočiti objekte koji su u udžbenicima i knjigama bili apstraktni. Multimedija se primjenjuje u raznim područjima, a u fokusu ovog rada je dostupnost i primjena multimedijskih alata u nastavi povijesti. Izdvajaju se filmovi, videoigre, interaktivni povijesni zemljovidi, različite aplikacije te je autor zainteresiran za korist i ograničenja u njihovom korištenju, metodički...

: MULTIMODALNA ANALIZA REPREZENTACIJE GRUPE TNT U STRIPOVNOM SERIJALU ALAN FORD; Anamarija Buljan
Medij stripa u prošlosti je smatram nečim trivijalnim, nazivan često sporednom umjetnošću. Razvojem lingvističkih disciplina, stripovni stil postaje zanimljiv brojnim teoretičarima i stilističarima upravo zbog svoje složene semiotičke prirode. Stoga je stripovni tekst više od lingvističkog fenomena, on je i multimodalan sustav organiziranih modusa u kulturološkom okviru. U ovom radu naglasak je na multimodalnom prikazu trojice likova proučavane Grupe TNT: glavnom „junaku“...

: Magija u fantastičnim pričama F. L. Bauma, C. S. Lewisa i J. K. Rowling; Josipa Prolić
Dječja književnost područje je u koje spada i fantastična priča. Fantastična književnost bijeg je od stvarnosti i zbilje. U ovom diplomskom radu razmatramo fantastičnu priču, odakle potječe i koja su njezina glavna obilježja. Ona je vezana uz bajku, iako se po mnogočemu razlikuje od nje. Osnovna razlika između bajke i fantastične priče element je čuđenja kojeg nema u bajkama. Prvo djelo koje se naziva fantastičnom pričom jest Alica u Zemlji čudesa. Lewis Carroll donosi...

: Marko Andrijić; Nikola Prižmić
U ovom radu prikazan je rad arhitekta i klesara Marka Andrijića iz Korčule koji je djelovao krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Pripadnik je glasovite korčulanske graditeljske i klesarske obitelji. Stvara između dva stilska razdoblja, između gotike i renesanse. Otvara radionicu u Dubrovniku te u suradnji s Paskojem Miličevićem radi brojna djela u Dubrovniku, na njegovim zidinama, na Kneževu dvoru te na crkvenim objektima u dominikanskom samostanu. Nakon toga, pun iskustva vraća se...

: Matematički i jezični self-koncept učenika osnovnoškolske dobi; Eni Jerebar
Cilj istraživanja bio je utvrditi odnos između matematičkoga i jezičnoga self-koncepta učenika osnovnoškolske dobi. Istraživanje je provedeno na 243 učenika i učenica, od trećega do osmoga razreda osnovne škole. Istraživanjem su se htjele ispitati spolne i dobne razlike u uspjehu iz Matematike i Hrvatskog jezika te matematičkoga i jezičnoga self-koncepta. Stoga su u istraživanju, pored općih pitanja primijenjene skale matematičkoga i jezičnoga self-koncepta koje uključuju...

: Materijali i igračke u Waldorf koncepciji predškolskog odgoja; Mabel Sulić
Waldorfska pedagogija utemeljena je na odgoju i obrazovanju čovjeka u cijelini te najvažnijim smatra obrazovanje misaonih sposobnosti, praktičnih iskustava i bogatstva kreativnosti u čemu dijete ostvaruje optimalni razvoj. Cilj waldorfske pedagogije je razvoj slobodne ličnosti koja samu sebe određuje te koja je sposobna živjeti u društvu. Temelji se na antropozofskom duhovnom pogledu na svijet. Čovjeka se promatra kao biće tijela, duše i duha, koje se neprestano razvija, a dijete...

: Materijalna baština predrimskog nezakcija; Ivona Radoš
Arheološki lokalitet Nezakcij bio je središte Histra, nalazi se na brežuljku Glavica kraj Valture, istočno od Pule. Gradinsko naselje postojalo je od brončanog doba. Arheološka istraživanja Nezakcija provodila su se manje ili više kontinuirano u nekoliko etapa. Nezakcij je određen kao prapovijesno naselje iz 9. st. pr. Kr., što dokazuju brojni nalazi. Kameni spomenici, keramika, brončani predmeti, nakit, oružje i ostala građa pokazuju nam intenzivnu vezu istarskog prostora...

Paginacija