Pages
-
-
SOKRATOVA DIJALOŠKA METODA U SUVREMENOM FORMALNOM I NEFORMALNOM OBRAZOVANJU
-
Iva Iljadica Sokratova filozofska djela utemeljena su na metodi dijalektike, odnosno njegov
dijalog se vršio uz pomoć dvije metode: ironijom i majeutikom. Predmet završnog
rada usmjeren je na analizu i utjecaj Sokratove dijaloške metode u formalnom i
neformalnom obrazovanju. U radu su prikupljena i analizirana dosadašnja
istraživanja o uvođenju Sokratovog dijaloga u formalno i neformalno obrazovanje, a
mišljenja stručnjaka su podijeljena. Kada je riječ o uvođenju Sokratovog dijaloga u
...
-
-
SOKRATOVSKA METODA OSCARA BRENIFIERA-DRUGAČIJI PRISTUP FILOZOFIJI S DJECOM
-
Sara Mustapić Šezdesetih godina prošlog stoljeća, zbog nasušne potrebe za radom s mladima i razvijanjem
kritičkog mišljenja, Matthew Lipman pokrenuo je filozofski pravac koji za cilj ima razvijanje
i uvježbavanje kritičkog mišljenja te poticanje i razvijanje argumentacijskih sposobnosti kod
djece. Taj pravac, poznat kao i „filozofija za djecu“ sve je življi i bogatiji, a dio je još šireg
pravca: „filozofije s djecom“. Potonji podrazumijeva sve oblike uključivanja i povezivanja
...
-
-
SOKRATOVSKI DIJALOG: FILOZOFIJA U PRAKSI
-
Antonio Kovačević Sokratovska metoda je dijalektički proces u kojem se ironijom najprije provodi élenkhos, sugovornike se dovodi u stanje aporije i metodički oslobađa od svih zabluda i falacija, kako bi bili spremni majeutikom poroditi pravo znanje. Sokrat nije pisao, jer je tvrdio kako pisana riječ ne može obuhvatiti živu puninu filozofije koja se može ostvariti jedino kroz iskren dijalog između dva ravnopravna sudionika i u idealnim uvjetima, kao pozitivna igra parezije. Svrha te parezije je...
-
-
SOLIN U RANOM SREDNJEM VIJEKU
-
Irena Josipović Ovaj rad bavi se lokalitetima srednjovjekovnog hrvatskog Solina, izravnog nasljednika Salone, glavnoga grada rimske provincije Dalmacije i potom sjedišta crkvene metropolije. Istraženi lokaliteti koji čine starohrvatski Solin su: crkva sv. Marije i Stjepana (Gospin Otok,) u kojoj je pronađen sarkofag kraljice Jelene, crkva sv. Petra i Mojsija (Šuplja crkva), podignuta na temeljima kasnoantičke bazilike i crkva u Gradini, kasnosrednjovjekovnom obrambenom sklopu. Sjeverno od grada nalazi...
-
-
SPARTAK: OD USTANKA (73.-71. PR. KR.) DO NASTANKA MITA
-
Matea Kero Spartakov ustanak (73.-71. pr. Kr.) smatra se jednim od najvećih robovskih ustanaka u antici. Robovlasnički sustav utemeljen je na eksploataciji roba od strane njegova gospodara, a taj je sustav u Rimskoj Republici (kraj 6. stoljeća – 27. pr. Kr) razvio zasebna obilježja i širio se paralelno s usponom Republike. Prekretnicu predstavlja 146. pr. Kr. nakon koje su rimski osvajački pohodi postali sve češći i uspješniji što je dovelo do povećanja teritorija Republike. Rim je postao...
-
-
SPIEGLEIN, SPIEGLEIN AN DER WAND, WELCHES MEDIUM HAT DIE OBERHAND? "SCHNEEWITTCHEN" IM MEDIENWANDEL
-
Gabrijela Bralić Märchen sind eine alte Textgattung in der mündlichen Überlieferung über wundersame
Begebenheiten. Sehr berühmt sind die Gebrüder Grimm mit ihrer Sammlung Kinder- und
Hausmärchen. Ihre Märchen wurden in mehr als 150 Sprachen übersetzt. Eines der vielen
berühmten Märchen ist Schneewittchen. Neben dem erwähnten Märchen geht es in dieser
Arbeit auch um den allgemeinen Begriff des Märchens, also um ihre Entstehung und
Geschichte, sowie um die Verfilmung Snow White and the...
-
-
SPLIT U DOMOVINSKOM RATU
-
Domagoj Kuštre Split je tradicijski miroljubiv grad, sa dugom antičkom i hrvatskom poviješću, duhom Mediterana, grad športa, kulture i posebnog humora. Međutim, sve te osobine Grada privremeno su zatomljene kad su građani shvatili da im od srpske agresije prijeti opasnost za njihov grad, dostojanstvo i mir. Splitu kao primorskom gradu, na obali Jadranskog mora, glavna opasnost dolazila je od strane Jugoslavenske ratne mornarice i njezinih vojnih objekata koji su bili razmješteni na samom gradskom...
-
-
SPLIT U PRVOM SVJETSKOM RATU
-
Marino Milin Aljinović Tema ovog rada je prikaz događanja u Splitu za vrijeme Prvog svjetskog rata. Na početku rada donosi se politički kontekst prije početka rata. Zatim se donose informacije o najvažnijim izvorima za rad, o splitskim tiskovinama za vrijeme rata. U idućem poglavlju rad se osvrće na povod rata, na atentat u Sarajevu i na reakciju Splićana na atentat. Prikazuje se početni ratni zanos i početak mobilizacije, a zatim i djelovanje Splićana na bojišnicama diljem Europe. Poslije tog...
-
-
SPLIT U RAZDOBLJU FRANCUSKE VLADAVINE MARŠAL MARMONT I SPLIT
-
Petra Aržić Split je grad duge i bogate prošlosti, a početkom 19. stoljeća, nakon četiri stoljeća pod mletačkom upravom, dolazi do brojnih reformi koje su unaprijedile grad, pa se mijenja izgled grada, struktura stanovništva i životne navike građana. Početkom stoljeća te promjene su bile manje, ali s vremenom su se intenzivirale. Za vrijeme kratkotrajne francuske vladavine, 1806. – 1813., Francuzi su proveli temeljite društvene reforme, a najzaslužniji za to bili su VicenzoDandolo i...
-
-
SPLIT ZA VLADAVINE KNEZA DOMAGOJA
-
Ivan Vukas Hrvatski velikaš Domald aktivno sudjeluje u političkom životu Hrvatske od početka XIII. stoljeća. Prvi put se Domald spominje kao knez Šibenika 1200. godine. Domaldov uspon počinje kada osvaja mletačku tvrđavu sv. Mihovila na otoku Ugljanu te obnavlja Zadar koji su porušili Mlečani i križari 1202. godine. Zbog ovih zasluga Zadrani ga 1203. godine proglašavaju svojim knezom. Godine 1207. postaje splitski knez te uživa potporu hrvatskougarskog kralja. Prvi put s te dužnosti...
-
-
SPLITSKA SUVREMENA ETNOGRAFIJA
-
Đina Tomić Predaje su usmeni književni oblik koje se prenose s generacije na generaciju, obuhvaćajući povijesne, mitološke i etiološke elemente. Ključna karakteristika predaja je njihova veza s lokalnom zajednicom, jer prenose specifična vjerovanja, priče o događajima, nadnaravnim pojavama i povijesnim okolnostima koje oblikuju identitet zajednice.
Primjeri priča u radu su prikupljeni i zapisivani tijekom istraživanja kao dio usmenih kazivanja suvremene splitske etnografije, sa ciljem...
-
-
SPLITSKE FORTIFIKACIJE OD 14. DO 17. STOLJEĆA
-
Matea Borojević Utvrđivanje Splita u srednjem vijeku počelo je obzidavanjem novog zapadnog dijela grada – burgusa te zatvaranjem južnog pročelja. Prijelaz iz srednjeg u novi vijek obilježen je Mletačkim osvajanjem prevlasti nad Dalmacijom i pojavom osmanske opasnosti, čime se javlja potreba za otpornijim i čvršćim obrambenim sustavom. Rađeni su manji popravci na gradskim bedemima i kulama, a s južne strane izgrađen je Mletački kaštel za obranu s mora. Prilaz gradu branile su tvrđave na...
Pages
