Paginacija
-
-
SUSTAV GREŠAKA U IZGOVORU HRVATSKOG JEZIKA KOD IZVORNIH GOVORNIKA NJEMAČKOG JEZIKA
-
Suzana Jerković Kod govornika iste jezične zajednice koji izgovaraju neki strani jezik dolazi do pojave karakterističnih grešaka koje tvore strogo određeni sustav. Riječ je o sustavu grešaka tj. trećem sustavu koji nastaje interferencijom nekih dvaju sustava, u ovom slučaju hrvatskoga i njemačkoga. Budući da je cilj ovoga rada izrada sustava grešaka na fonetskoj razini, neophodna je bila usporedba fonemskoga inventara (suglasničkoga i samoglasničkoga) te naglasnoga sustava i jednoga i drugoga...
-
-
SUVREMENA DJEČJA KNJIŽEVNOST KAO POTICAJ ZA SCENSKI IZRAZ
-
Snježana Plazonja Suvremena je dječja književnost širok pojam, a obuhvaća književna ostvarenja dječjih književnika čija su književna djela namijenjena djeci te se razvijaju i prilagođavaju suvremenim izazovima i interesima mladih čitatelja. Metodama deskripcije i analize, u radu će se prikazati primjeri iz suvremene hrvatske dječje književnosti koji su djeci bliski i mogu biti poticajni za različita kreativna izražavanja.
Naime, djeca dolaze u blizak susret s ozbiljnim formama scenskog...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA BAJKI I BASNI U GORNJIM POLJICIMA
-
Barbara Pehar Usmena književnost predstavlja sveukupnost zapisa, usmenih priča i predaja ispričanih od strane naših predaka, a podložna je promjenama i omogućuje slušatelju da već ispričanoj priči nadoda svoju interpretaciju. Razvoj usmene književnosti započeo je u razdoblju humanizma i renesanse pa je tako tijekom stoljeća mijenjala svoj naziv od usmene preko anonimne, seljačke, pučke sve do tradicionalne književnosti. U razmjenjivanju usmenih priča najčešće vrste su bile bajke,...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA DUGOPOLJSKE USMENE KNJIŽEVNE BAŠTINE U ANTROPOLOŠKOM KONTEKSTU
-
Josip Radovan U ovom radu prikazani su nekadašnji životi ljudi na području općine Dugopolje te seoski i godišnji običaji kao što su ženidba, sijelo, narodne igre, mitske maštarije i vjerovanja, ali i svetkovine različitih blagdana kao što su Cvjetnica, Uskrs i Božić. Sklapanju braka prethodilo je upoznavanje mladića i djevojke, a to se najčešće odvijalo na crkvenim svečanostima ili na sijelima (sijelo je vrsta društvenog okupljanja). Postoji popularno vjerovanje kako su se vile skrivale...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA I USMENA KNJIŽEVNOST KOSTANJA U ANTROPOLOŠKOM I TEOLOŠKOM KONTEKSTU
-
Ana Bašić U ovom završnom radu pisala sam o usmenoj knjiţevnosti i tradicijskoj kulturi mjesta odakle su moji preci – Kostanja. Razgovarala sam s članovima svoje rodbine o običajima i narodnim predajama s ciljem da proučim kolika saznanja ljudi imaju o minulim vremenima, što najviše pamte te kako se odnose prema tradiciji i narodnim običajima. Rad se dijeli na dva poglavlja. U prvom poglavlju pod nazivom „Povijesne predaje“ obraĎujem legendu o poljičkoj heroini Mili Gojsalić koja je...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE HRVATA U JANJEVU
-
Petra Vuković Podno brda Glama, svega dvadesetak kilometara jugoistočno od Prištine, glavnoga grada Kosova, smjestilo se maleno mjesto zvano Janjevo. Još prije mnogo godina Janjevo je pružilo sigurnost i dom brojnim Hrvatima. Četrnaesto je stoljeće za Janjevce značilo prekretnicu i početak borbe za „bolje sutra“. Podrijetlom Hrvati iz Dubrovnika, katoličke vjeroispovijesti, doista su skladno živjeli sa narodima koje si su ondje obitavali. Upravo njihova vjera i zagovor svetoga Nikole ključ...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE POLJIČKOG KRAJA
-
Leonora Škarica Rad obuhvaća dio bogate nematerijalne kulturne baštine poljičkog kraja, s djelomičnim pregledom povijesnih, kulturoloških i socioloških okolnosti nekadašnje slavne Poljičke Republike. U radu se donose povijesne predaje, poput onih o velikom knezu Žarku Dražojeviću te poljičkoj heroini Mili Gojsalić. Također, osvrćući se na crkveno-pučku baštinu, obuhvaćeni su običaji, vjerovanja te folklorno stvaralaštvo u području pjesama, predaja, igara, obreda, vezani za najvažnije...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA TIŠNJANSKE TRADICIJSKE KULTURE
-
Marijana Ljubić Tisno je mjesto na otoku Murteru spomenuto pod imenom Tishno prvi put u 16. stoljeću, a zasigurno naseljeno i ranije. Od najranije povijesti otok, kao i mjesto Tisno, gravitira prema Šibeniku u čijem se arhipelagu i nalazi. Tisno je dobilo ime po uskom tjesnacu koji dijeli dva dijela mjesta, otok i kopno. Upravo je zbog tog tjesnaca otok Murter nešto kasnije naseljen u odnosu na ostale otoke u okolici jer je do njega bilo lako doći s kopna U ovom radu sakupljen je dio tišnjanskog...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA TRADICIJSKE KULTURE U CETINSKOJ KRAJINI
-
Nikolina Jerkan Kao što kaže i sam naslov, tema ovog diplomskog rada jest prikaz suvremene etnografije tradicijske kulture u Cetinskoj krajini. U ovom slučaju to se odnosi na: predaje, anegdote, crkveno-pučku baštinu, starinske igre, svadbene običaje i rađanje, ojkalice te Sinjsku Alku. Rad se velikim dijelom oslanja na riječ kazivača, a kroz prikupljenu je građu vidljiva stoljetna tradicija Sinja i okolnih mjesta, osobito malog sela Hrvace.
U prvom dijelu rada predstavljena je sama Cetinska...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA TRADICIJSKE KULTURE U TROGIRSKOM KRAJU
-
Barbara Žaja Tema ovog diplomskog rada je prikaz suvremene etnografije tradicijske kulture u Trogiru i trogirskoj okolici. Rad se temelji na zapisima triju kazivačica koje su odrasle u trogirskom kraju i na znanstvenoj literaturi koja se odnosi na tradicijsku kulturu, usmenu književnost, hrvatske narodne običaje i značajke hrvatskih blagdana. Rad prikazuje bogatu kulturnu baštinu grada Trogira i nastojanje njegovih mještana za očuvanjem tradicije i običaja što je pridonijelo upisu grada 1997....
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA U DICMU
-
Petra Milun U ovom radu opisan je niz običaja i događaja vezanih uz upoznavanje i vjenčanje na području Dicma. Također su navedene svetkovine blagdana Božića i Uskrsa te dana koji im prethode. Vjenčanja su prije većinom bila ugovorena od strane roditelja ili su se parovi upoznavali na sijelima. Badnjak je dan zajedništva i obiteljskog druženja, a vrhunac te večeri je paljenje badnjaka. Na Božić bi se išlo od kuće do kuće kako bi se čestitalo porođenje Isusovo. Prije Uskrsa je...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA U IMOTSKOJ KRAJINI
-
Marija Štrljić U Imotskoj krajini nalazimo mnogo ostataka starijih običaja i tradicija vezanih za
raznolike blagdane, svece, itd. Tako je u ovom radu obrađen pregled hrvatske tradicijske
narodne baštine u sklopu crkveno-pučke baštine kroz mnoge od poznatih blagdana i posebno
obilježenih dana u godini, s fokusom na područja u Imotskoj krajini. Drugi dio rada obrađuje
raznovrsne priče iz nekadašnjeg života u Imotskom i okolici koje su dobivene od osoba koje
su tamo provele veliki dio života...
Paginacija
