Pages
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA TRADICIJSKE KULTURE U CETINSKOJ KRAJINI
-
Nikolina Jerkan Kao što kaže i sam naslov, tema ovog diplomskog rada jest prikaz suvremene etnografije tradicijske kulture u Cetinskoj krajini. U ovom slučaju to se odnosi na: predaje, anegdote, crkveno-pučku baštinu, starinske igre, svadbene običaje i rađanje, ojkalice te Sinjsku Alku. Rad se velikim dijelom oslanja na riječ kazivača, a kroz prikupljenu je građu vidljiva stoljetna tradicija Sinja i okolnih mjesta, osobito malog sela Hrvace.
U prvom dijelu rada predstavljena je sama Cetinska...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA TRADICIJSKE KULTURE U TROGIRSKOM KRAJU
-
Barbara Žaja Tema ovog diplomskog rada je prikaz suvremene etnografije tradicijske kulture u Trogiru i trogirskoj okolici. Rad se temelji na zapisima triju kazivačica koje su odrasle u trogirskom kraju i na znanstvenoj literaturi koja se odnosi na tradicijsku kulturu, usmenu književnost, hrvatske narodne običaje i značajke hrvatskih blagdana. Rad prikazuje bogatu kulturnu baštinu grada Trogira i nastojanje njegovih mještana za očuvanjem tradicije i običaja što je pridonijelo upisu grada 1997....
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA U DICMU
-
Petra Milun U ovom radu opisan je niz običaja i događaja vezanih uz upoznavanje i vjenčanje na području Dicma. Također su navedene svetkovine blagdana Božića i Uskrsa te dana koji im prethode. Vjenčanja su prije većinom bila ugovorena od strane roditelja ili su se parovi upoznavali na sijelima. Badnjak je dan zajedništva i obiteljskog druženja, a vrhunac te večeri je paljenje badnjaka. Na Božić bi se išlo od kuće do kuće kako bi se čestitalo porođenje Isusovo. Prije Uskrsa je...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA U IMOTSKOJ KRAJINI
-
Marija Štrljić U Imotskoj krajini nalazimo mnogo ostataka starijih običaja i tradicija vezanih za
raznolike blagdane, svece, itd. Tako je u ovom radu obrađen pregled hrvatske tradicijske
narodne baštine u sklopu crkveno-pučke baštine kroz mnoge od poznatih blagdana i posebno
obilježenih dana u godini, s fokusom na područja u Imotskoj krajini. Drugi dio rada obrađuje
raznovrsne priče iz nekadašnjeg života u Imotskom i okolici koje su dobivene od osoba koje
su tamo provele veliki dio života...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA USMENIH I PUČKIH PJESAMA I PAREMIOGRAFIJA U SINJSKOM KRAJU
-
Marinela Buljan Rad se temelji na vlastitim terenskim zapisima pjesama, molitva i priča karakterističnih za područje sinjske krajine. Pisan je s ciljem da se osvrnemo na našu prošlost i istražimo običaje, tradicije i pjesme ispjevane o stvarnom životu koje nose veliku mudrost sa sobom i da riječi sačuvaju ono što je prošlo. Sinjski kraj ima bogatu povijest iz koje se razvila bogata usmena književnost. Sinjani se diče Čudotvornom Gospom Sinjskom i s ponosom spominju kako ih je njihova Gospa...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA USMENOKNJIŽEVNE I CRKVENO-PUČKE BAŠTINE
-
Marija Jakić U ovom završnom radu pokušala se prikazati teorijska podloga narodnih običaja i narodnih vjerovanja te važnost usmene književnosti za očuvanje naroda jer narod ne postoji bez tradicije i običaja. Tako se u radu prvotno objašnjava sama usmena književnost, a zatim se prelazi na objašnjavanje blagdana, svetaca, običaja, svakodnevnog života i različitih predaja koji se slave i koji su zastupljeni u našem narodu. Također se prikazuje i jedan dio pravoslavnih narodnih vjerovanja i...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA USMENOKNJIŽEVNE I CRKVENO-PUČKE BAŠTINE U NOVIM SELIMA KOD OMIŠA
-
Lucija Bradarić Usmenoknjiževni oblici prikazani u ovom radu obuhvaćaju predaje koje svjedoče o turskoj vladavini (pripadaju povijesnim predajama) te demonološke predaje, u kojima su prikazana vjerovanja o vješticama i motiv pretvorbe Sotone u životinjske oblike. Prikaz crkveno-pučke baštine započinje božićnim običajima među kojima je najvažniji paljenje badnjaka na Badnju večer. Ostale blagdane: Božić, Sveti Stjepan Prvomučenik, Sveti Ivan apostol evanđelist, Mladenci, Silvestrovo i...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA USMENOKNJIŽEVNIH VRSTA U IMOTSKOJ KRAJINI
-
Matea Puljiz U ovom radu prikazani su usmenoknjiževni oblici koji su bili najučestaliji u Imotskoj krajini. Danas postoji velika opasnost od nestajanja i zanemarivanja usmene baštine i zbog toga je jako važno zapisivati i dalje te oblike kako bi se mogli prenositi s koljena na koljeno. Slušajući svoje starije, mlađi naraštaji su učili i oponašali njihovo pjevanje te se ono tako sačuvalo sve do danas. To je na neki način naše blago jer nas povezuje s našim precima i tako ostajemo u doticaju...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA USMENOKNJIŽEVNIH VRSTA U KONTEKSTU TRADICIJSKE KULTURE U SINJSKOM KRAJU
-
Andrea Gulić U ovom radu opisan je niz običaja u kontekstu tradicijske kulture u Sinjskom kraju. Opisan je arhaičan oblik pjesme ojkavica koja je pod zaštitom UNESCO-a s nijemim kolom, ali i rera. Čudesna obrana Sinja je povijesna predaja s elementima čudesnog. Motivi poput vila, groblja, skrivenog blaga imaju mitološku podlogu i spadaju pod mitske predaje. Demonološke priče brojčano su na samom vrhu tradicijskih predaja, a najčešći demoni su vukodlaci i vještice. U hrvatskoj etnografiji...
-
-
SUVREMENA ETNOGRAFIJA USMENOKNJIŽEVNIH VRSTA U SINJSKOME KRAJU
-
Anđela Lovrić U ovom istraživačkom radu predstavljene su usmeno književne vrste i običaji Sinjskog kraja. Rad se temelji na terenskim zapisima tj. ispitivanju mojih roditelja i bake. Oni su se prisjetili života kakav je nekad bio, priča kojih su se kao djeca plašili i događaja koji su ih veselili. Prikupljene su povijesne predaje o Turcima i Gospi koja je poštedila Sinjane. Ta predaja ima veliku važnost za stanovnike Sinjskog kraja, ali i mnogo šire. Dalje, tu je mitska predaja o vilama,...
-
-
SUVREMENA HISTORIOGRAFIJA O BIOGRAFIJI V.
DEDIJERA O J. B. TITU
-
Josip Kutlešić-Bijader Vladimir Dedijer napisao je tri biografije Josipa Broza Tita. On subjektivno opisuje
Titovo vladanje i privatan život. Njegove biografije obuhvaćaju Titov život od roĎenja pa sve
do smrti. Karakterističan je način na koji Vladimir Dedijer donosi podatke iz Titova života jer
on to radi poprilično subjektivno i pristrano, što i sam ne krije. TakoĎer, Dedijer kao priloge
stavlja prijepise razgovora s Titom, intervjue i pisma te na taj način još više približava
čitatelju Tita...
-
-
SUVREMENA MUZEJSKA PRAKSA - STORYTELLING KAO OBLIK SURADNJE MUZEJA I ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE
-
Mia Božić-Brnić Muzeji osim svoje uloge u kulturnom razvoju društva, imaju i obrazovnu funkciju u koju se posljednjih godina sve više ulaže. Glavni za provođenje aktivnosti unutar edukativnih odjela muzeja su muzejski pedagozi, čija je zadaća osmisliti različite kreativne i interaktivne radionice i nove pristupe, namijenjene posjetiteljima različitih dobnih skupina s posebnim fokusom na one najmlađe koji tek ulaze u ovaj svijet.
U sklopu ovog rada, putem radionice provedene u obliku storytellinga,...
Pages
