Pages

USMENA I PUČKA KNJIŽEVNOST S OSVRTOM NA CRKVENOPUČKU BAŠTINU NA PELJEŠCU
USMENA I PUČKA KNJIŽEVNOST S OSVRTOM NA CRKVENOPUČKU BAŠTINU NA PELJEŠCU
Barbara Perić
U ovom radu prikazana je tradicijska, kulturna i usmenoknjiževna baština poluotoka Pelješca. Rad je započeo s tradicijskim plesom Bijeli maškari u mjestu Putniković, a nadalje se krenulo s crkveno-pučkom baštinom kojom Pelješac obiluje i završilo se sa mitskim predajama o vilama i pučkim pjesmama. U ovom radu su na temelju prikupljenih podataka s terena opisani korizmeni i uskršnji običaji sačuvani u narodnom pamćenju, vrijeme poklada, a također su zabilježeni i...
USMENA LIRIKA I STARINSKI OBIČAJI U IMOTSKOME KRAJU
USMENA LIRIKA I STARINSKI OBIČAJI U IMOTSKOME KRAJU
Toni Ćapeta
U ovom radu daje se pregled usmenih predaja i starinskih običaja u Imotskoj krajine. Opisuju se običaji i vjerovanja glede Uskrsa i razdoblja korizme, kao i Božiča i predbožićnog, odnosno adventskog razdoblja koje mu prethodi. Običaji i vjerovanja sagledani su u kontekstu njihove funkcije u društvu i užoj zajednici kojoj pripadaju te se analizira njihovo porijeklo i značenje kako za pojedinca, tako i za narod kao takva. Štoviše, analizira se isprepletenost i odnos...
USMENE LIRSKE PJESME U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U VRLIČKOM KRAJU
USMENE LIRSKE PJESME U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U VRLIČKOM KRAJU
Antea Duvnjak
Ovaj završni rad prikazuje usmene lirske pjesme u etnološkom kontekstu u Vrličkom kraju. Autorica svoja razmišljanja usko veže uz bogatu povijest i široku vrličku tradiciju koja obiluje različitim običajima, a temelje pronalazi unutar obitelji i župne zajednice. Promatrajući stanovnike Vrlike i okolice unutar jedne kalendarske godine, autorica iznosi sve najvažnije blagdane i običaje koje su naši pradjedovi i prabake naslijedili od svojih predaka i nastavili prenositi na...
USMENE LIRSKE POVIJESNE PJESME
USMENE LIRSKE POVIJESNE PJESME
Ivana Granić
Usmena književnost najstarija je vrsta književnosti koja se odlikuje svojom dugotrajnošću i pjevačima koji su usmena djela prenosili s koljena na koljeno. Usmena književnost uvijek je prethodila pisanoj. U kasnijim razdobljima taj je proces u nekim slučajevima bio obrnut. Sustav usmene književnosti dijeli se na: lirsku poeziju, epsku poeziju, priče (pripovijetke), dramu (folklorno kazalište), retoričke oblike te mikrostrukture (poslovice, zagonetke). Jedna od vrsta lirske poezije...
USMENO-KNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM I TEOLOŠKOM KONTEKSTU U KRIVODOLU KOD IMOTSKOGA
USMENO-KNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM I TEOLOŠKOM KONTEKSTU U KRIVODOLU KOD IMOTSKOGA
Maja Bašić
U narodnom životu i običajima najbolje su očuvane duhovne vrijednosti hrvatske baštine, a hrvatska usmena književnost važan je pokazatelj tradicijske kulture. U ovom radu opisani su pučki običaji i usmeno-književni oblici iz Krivodola kod Imotskoga. Terenskim zapisima kazivanja starijih mještana dodani su opisi i pojašnjenja pojedninih običaja i usmeno-književnih oblika o kojima kazivači govore. Zabilježeni su adventski i božićni običaji, korizmeni i uskrsni, običaji...
USMENO-KNJIŽEVNA BAŠTINA U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI ŽIRJA
USMENO-KNJIŽEVNA BAŠTINA U SUVREMENOJ ETNOGRAFIJI ŽIRJA
Vana De Pol
U ovom završnom radu, obrađuje se tema Usmeno-književna baština u suvremenoj etnografiji Žirja. Kao što sam već spomenila, ovaj je otok poseban iz više razloga. Ističe se svojim osobitim položajem, prirodnim odlikama i ranim životom na njemu. Njegovoj naseljenosti (od prapovijesti) svjedoče materijalni ostaci, rano se spominje u pisanim izvorima J. Šižgorić i A. Fortis , ali i u drugim očuvanim dokumentima hrvatske povijesti. Koliko je zanimjiva i zadivljujuća povijest...
USMENO-KNJIŽEVNA BAŠTINA U ŠIROKIMA I PRIMOŠTENU
USMENO-KNJIŽEVNA BAŠTINA U ŠIROKIMA I PRIMOŠTENU
Sanja Cvitanović
Važan čimbenik kulture naroda jest njegova baština koja je ponajbolje očuvana u njegovu životu i običajima. Život i običaji naroda podložni su promjenama protokom vremena. Na njihovo mijenjanje utječu povijesne, društvene, gospodarske i političke prilike. Kako bi se baština očuvala i zaštitila od zaborava, od iznimne je važnosti zapisivanje usmenih tekstova. Cilj ovog rada jest očuvanje baštine Primoštena i Široka; u njemu se nalaze zapisi kazivanja mještana. Kazivanja...
USMENO-KNJIŽEVNI ŽANROVI U KORĈULANSKIM BLAGDANSKIM, SVADBENIM I DRUGIM OBIĈAJIMA
USMENO-KNJIŽEVNI ŽANROVI U KORĈULANSKIM BLAGDANSKIM, SVADBENIM I DRUGIM OBIĈAJIMA
Tanja Žuvela
Ovaj završni rad govori o obiĉajima, kako onim blagdanskim tako svadbenim i pokladnim koji su karakteristiĉni za mali povijesni gradić, Blato na Korĉuli. Nakon kratkog opisa otoka Korĉule i samoga Blata opisuju se najprije blagdanski obiĉaji, boţićni i korizmeni, od kojih je najbitnije spomenuti tzv. blatsko veseljenje. Veseljenje je stari blatski obiĉaj - grupe mladih i starijih veseljalaca, glazbara i pjevaĉa po dugogodišnjem blatskom obiĉaju i kršćanskoj tradiciji obilaze...
USMENOKNJIŢEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U DRNIŠKOM KRAJU
USMENOKNJIŢEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU U DRNIŠKOM KRAJU
Antonia Marijanović
U ovom radu prikazani su usmenoknjiţevni oblici drniškog kraja koji obuhvaćaju povijesne, etiološke i demonološke predaje. Povijesne se, uglavnom, tiĉu turske vladavine, a etiološke nastaju iz potrebe za objašnjenjem nastanka naziva pojedinih lokaliteta, mjesta i drugih stvari. S druge strane, demonološke predaje podrazumijevaju vjerovanje u onostrana bića, vještice i Sotonu. Poseban naglasak stavljen je na crkveno-puĉku baštinu ĉiji se prikaz oĉituje u boţićnim...
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U DUVANJSKOM KRAJU
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U DUVANJSKOM KRAJU
Tomislav Čota
Cilj završnoga rada bio je vjerodostojno prikazati tradicionalne običaje, vjerovanja i predaje duvanjskog kraja. Na nekim mjestima u radu možemo vidjeti kako su stari ljudi bili skloni vjerovanju u neobjašnjive fenomene i priče, ali u tome je i bit svega jer takve priče dobiju svoj smisao tek kad povjerujemo u njih. Druga poglavlja pokazuju kako je sustav usmene književnosti raznolik i kompleksan te kako je on napredovao kroz povijest: od „rekla – kazala” i prenošenja...
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU DUGOPOLJA I ZAGORE
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU DUGOPOLJA I ZAGORE
Ana Čavka
U hrvatskom jeziku riječ zagora termin je koji je često korišten prilikom određivanja područja koja su gospodarski i politički važnija od drugih. Općina Lećevica jedna je od manjih u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u njezinu su sastavu naselja: Divojevići, Kladnjice, Lećevica i Radošić. Prostor Lećevice ističe se tipičnim krškim obilježjima. Općina Dugopolje nalazi se u samom središtu Dalmacije. Povijest naseljavanja Dugopolja seže još od prapovijesnog doba, o čemu...
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU UNEŠIĆKOG KRAJA
USMENOKNJIŽEVNA BAŠTINA U ETNOLOŠKOM KONTEKSTU UNEŠIĆKOG KRAJA
Tea Bilić
Unešić je maleno mjesto u Dalmatinskoj zagori s bogatom kulturnom baštinom. U prošlosti su nazivi bili posjed Unešić (possessionem Ugnesich) iz 1388.godine te selo Unešić (villa Ugnesich) iz 1434. godine. Mjesto je bilo opustošeno nakon turskih osvajanja u 16. i 17. stoljeću, stanovništvo prognano, a nakon 1669. je ponovno naseljeno. U ovom radu prikupljen je dio zapisa o običajima unešićkoga kraja koji svjedoči iznimnom kulturnom blagu. Nažalost, mnogi su običaji nestali,...

Pages