Pages

BAROKNA ARHITEKTURA U BLATU NA KORČULI
BAROKNA ARHITEKTURA U BLATU NA KORČULI
Tomislav Nadilo
Cilj teksta je obrada problematike arhitekture 17. i 18. stoljeća u Blatu na Korčuli. U uvodu je prvenstveno obrađen povijesni pregled šire regije, odnosno Mletačke Dalmacije, kako bi se što bolje shvatilo vrijeme nastanka građevina u tekstu. Zatim je obrađena povijesna slika otoka Korčule kao zasebnog elementa u dalmatinskom arealu, te Blata kao mjesta zbivanja povijesnih i građevinskih radnji. Posebno je obrađena arhitektura 17. i 18. stoljeća u Mletačkoj Dalmaciji, te je...
BENEDIKTINSKI SAMOSTAN NA SUSTIPANU
BENEDIKTINSKI SAMOSTAN NA SUSTIPANU
Lidija Jurković
Sv. Benedikt, osnivač benediktinskog reda, ostavio je velik utjecaj na zapadnu kršćansku kulturu. Monasi koji su slijedili njegovo učenje, djelovali su i na području današnje Hrvatske uživajući velik ugled i poštovanje. Jedan od samostana koji su benediktinci podignuli na području Hrvatske je samostan na Sustipanu koji se prvi put spominje u dokumentu iz 1020. godine. Mnogi izvori i dokumenti govore o djelovanju ovog samostana, a u njima se spominju i hrvatski kraljevi, Petar...
BESTIJARIJ RADOVANOVOG PORTALA
BESTIJARIJ RADOVANOVOG PORTALA
Lea Cvetko
Ovaj rad posvećen je opisivanju značenja životinjskih prikaza na portalu majstora Radovana smještenog u predvorju trogirske katedrale sv. Lovre. Portal je nastao u 13. stoljeću, a nadograđen je u razdoblju gotike i renesanse. Analiza obuhvaća reljefe na dvama oblim stupićima koji se nalaze odmah uz ulaz, te dvije lavlje skulpture koje sa svake strane flankiraju portal. Cilj rada je sumirati dosadašnja saznanja o spomenutim reljefima i opisati njihova ikonografijska značenja od...
BITKA ZA STALJINGRAD
BITKA ZA STALJINGRAD
Ivana Žeravica
Svaki je rat okrutan. Ali drugi svjetski rat. bio je najokrutniji u tadašnjoj povijesti a možda i do danas. I prekretnica u Drugom svjetskom ratu, bitka za Staljingrad, bila je uspješna sovjetska obrana grada Staljingrada u SSSR-u. Većina povjesničara smatra je najvećom bitkom cijelog sukoba jer je zaustavila njemački napredak prema Sovjetskom Savezu i obilježila je okretanje plime rata u korist Saveznika. Bitka je započela s njemačkim zračnim snagama, Luftwaffeom, bombardiranjem...
BLEIBURŠKA TRAGEDIJA U OČIMA HRVATSKE POLTIČKE EMIGRACIJE
BLEIBURŠKA TRAGEDIJA U OČIMA HRVATSKE POLTIČKE EMIGRACIJE
Jelena Dujić
Ovaj završni rad donosi poglede nekoliko hrvatskih političkih emigranata na bleiburšku tragediju. U prvom poglavlju rada sažeto su prikazani događaji pred sam kraj Drugog svjetskog rata kada se teritorij Nezavisne Države Hrvatske postepeno smanjivao i sveo samo na područje neposredne okolice Zagreba sve češćim pobjedama partizanske vojske na bojišnicama, kao i posljednja neuspješna politička nastojanja ustaškog režima za spašavanjem države, njen slom i povlačenje Oružanih...
BRIBIRSKA GLAVICA OD PRAPOVIJESTI DO NOVOG VIJEKA
BRIBIRSKA GLAVICA OD PRAPOVIJESTI DO NOVOG VIJEKA
Duje Kulušić
Bribirska glavica predstavlja lokalitet koji nam omogućava praćenje razvoja različitih povijesnih razdoblja i njihovih izmjenjivanja koja nam automatski pružaju uvid u promjene života samog stanovništva. Početak doticaja ljudi sa ovim lokalitetom pronalazimo još u prapovijesnom razdoblju, a za vrijeme antike na tom mjestu nastaje puno ozbiljnije naselje koje se u narednim periodima samo nastavlja razvijati. Upravo razdoblje prijelaza iz antike u srednji vijek trenutno pruža najviše...
Bajke braće Grimm kao podloga za lutkarsku animaciju
Bajke braće Grimm kao podloga za lutkarsku animaciju
Jelena Parčina
Bajka je književna vrsta koju djeca najranije susreću, prati ih dugo i ostavlja najjače tragove. Braća Grimm bila su potaknuta bajkama koje je pisao Perrault te su počeli skupljati narodne priče i zajednički ih obrađivati. Njihove obrade bajki bile su sličnije izvorima iz usmene književnosti i nalaze se na granici između čiste narodne i prave umjetničke bajke. Priče i bajke čitane naglas ili ispričane, pobuđuju prilično duboke emocije kod djece. Međutim, nije tako kod sve...
Balkanski rat 21. stoljeća: odnosi Hrvatske i Srbije u društvenoj i političkoj sferi
Balkanski rat 21. stoljeća: odnosi Hrvatske i Srbije u društvenoj i političkoj sferi
Josipa Kaselj
Za potrebe ovog rada provedeno je istraživanje o odnosima Hrvatske i Srbije u političkoj i društvenoj sferi. Istraživanje je provedeno u srpnju i kolovozu 2016. godine u kojem je sudjelovalo 210 ispitanika/ca podijeljenih u tri dobne skupine. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, nakon čega su interpretirani i prikazani grafičkim i tabličnim prikazima. Domovinski rat završio je prije 25 godina, ali posljedice toga razdoblja osjećaju se i danas i još uvijek uvelike utječu na...
Barokna arhitektura u Splitu
Barokna arhitektura u Splitu
Valentina Petričević
Ovaj završni rad bavi se baroknom arhitekturom u Splitu te je podijeljen u sedam poglavlja. Prvo poglavlje je uvod u sadržaj rada. Drugo poglavlje pokriva povijesne, društvene i ekonomske okolnosti razvoja umjetničke djelatnosti u Splitu u sedamnaestom i osamnaestom stoljeću. Treće poglavlje sadrži informacije o stambenoj arhitekturi u Splitu, dok četvrto poglavlje sadrži informacije o sakralnoj arhitekturi. Peto poglavlje donosi informacije o izgradnji lazareta. Šesto i sedmo...
Barokna tvrđava u Slavonskom Brodu
Barokna tvrđava u Slavonskom Brodu
Laura Kujundžić
Završni rad bavi se baroknom tvrđavom u Slavonskom Brodu. Na početku se iznosi povijesni kontekst gradnje, važnost fortifikacije u 18. stoljeću, kao i funkcije njezinih dijelova. Nazvana „Dioklecijanovom palačom“ Sjevera, tvrđava Brod jedna je od najvećih zdanja kontinentalne Hrvatske. U nastavku rada bit će opisano i današnje stanje brodske Tvrđave. Tvrđava se ističe dominantnom rustikalnošću, koja je integrirana i adaptirana u okvire grada Slavonskog Broda, njegove...
Basna
Basna
Ivana Lijić
U ovom radu prikazane su definicije basne kao i njene glavne značajke. Kronološki je naveden povijesni razvoj, od rane ljudske civilizacije pa sve do danas. Početak obilježava Ezop, kao prvi basnopisac, dok se kasnije javljaju poznati svjetski basnopisci poput La Fontainea, Krilova, Lessinga pa sve do hrvatskih basnopisaca kao što su Ivana Brlić- Mažuranić, Gustav Krklec, Vladimir Halovanić i dr. Iako se basna dugo smatrala prihvatljivom književnom vrstom samo za školsku i...

Pages